Dobrodošli na službene stranice Grada Slunja

OPĆINA GRUDE (BiH): Povelja o prijateljstvu Slunja i Gruda, kojom Grad Slunj i Općina Grude postaju prijatelji, svjesni svojih uloga u produbljivanju i jačanju međusobnih odnosa, uzajamnosti i suradnje na kulturnom, gospodarskom i političkom polju, potpisana je u Grudama, 11. siječnja 1996. g.

OPĆINA KRAŠIĆ: Povelja o prijateljstvu Slunja i Krašića, kojom Grad Slunj i Općina Krašić postaju prijatelji, svjesni svojih uloga u produbljivanju i jačanju međusobnih odnosa, uzajamnosti i suradnje na kulturnom, gospodarskom i političkom polju, potpisana je u Krašiću, 21. prosinca 1996. g.

OPĆINA CASTEL SAN GIOVANNI (IT): Povelja o prijateljstvu Slunja i Castel San Giovanni, kojom Grada Slunj i Comune di Castel San Giovanni, zbog trideset-godišnjeg prijateljstva i obostranog poštovanja, obnavljaju jako i dugotrajno prijateljstvo, potpisana je u Castel San giovanni, 23. lipnja 2007. g.

OPĆINA CERNA: Sporazum o prijateljstvu i suradnji Slunja i Cerne, kojom Grad Slunj i Općina Cerna postaju prijatelji, s ciljem očuvanja, daljnjeg produbljivanja i jačanja međusobnih odnosa te intenziviranja suradnje na svim područjima javnog, gospodarskog i društvenog života, potpisan je u Slunju, 6. kolovoza 2019. g.

 

 

 

 

Prostor Grada Slunja bio je naseljen još u prapovijesti o čemu svjedoče nalazi prapovijesnih gradina koji se nalaze u neposrednoj blizini samog gradskog naselja. O vladavini Rimskog carstva na prostorima Slunja svjedoče ostaci rimskog naselja u naselju Točak te fragmentarni nalaz rimskog epigrafskog spomenika u naselju Gornje Primišlje. Značajniji razvoj na prostoru Grada započinje 1323. godine kada je kralj Karlo Robert darovao kao nasljedni posjed čitavu Drežničku županiju obitelji Frankopana. Frankopani su za potrebe vladanja tom novodobivenom zemljom izgradili dva središta – gradove Tržac na Korani i Slunj na Slunjčici. Slunj se prvi puta u pisanim izvorima spominje 1390. godine kao već utvrđeni grad, a 1409. godine spominje se i naselje, odnosno trgovište Slunj izgrađeno na suprotnoj strani kanjona Slunjčice.

Početkom 15. stoljeća, prije značajnijih upada Turaka u ove krajeve, već je bila definirana osnovna slika naseljenosti prostora s koncentracijom najvažnijih naselja uz tok rijeke Korane, te manjim dijelom uz Glinu i Mrežnicu. Krajem 15. stoljeća osjeća se početak drastičnih promjena koje će se tijekom 16. stoljeća odigrati na ovom prostoru zbog prodora Turaka, što je rezultiralo okupacijom i pustošenjem Slunja i franjevačkog samostana 1582. godine te progonom i iseljavanjem stanovništva.

Nakon izbora Ferdinanda Habsburškog za kralja započinje sustavna organizacija vojne granice te Slunj 1579. godine postaje sjedište kapetanije. Preostalo malobrojno stanovništvo gubi svoje slobode i postaju vojni obveznici s osnovnim zadatkom obrane granice. Obustavljena je svaka gospodarska djelatnost, zabranjena je gradnja čvrstih stambenih objekata, a opskrba vojske osigurava se iz središnjih vojnih centara.
Značajniji razvoj ovog prostora, poglavito nakon reorganizacije Vojne krajine posebno naglašava središnju ulogu administrativnog sjedišta vojnih vlasti. Slunj je podignut na rang pukovnije. U samom Slunju u nekoliko se navrata popravlja utvrda, obnavlja se naselje na dugoj strani rijeke stvarajući jezgru urbanog naselja formiranu u srednjem vijeku. Ruralno stanovništvo živi organizirano u seoskim zadrugama. U ovo vrijeme započinje i značajniji razvoj gospodarstva s mlinarenjem kao najznačajnijom djelatnošću. To je vrijeme kada su u Rastokama (mjestu na sutoku Slunjčice i Korane) izgrađeni prvi mlinovi. Rastoke s vremenom postaju važan mlinarski centar za čitavu regiju.

Početak 19. stoljeća obilježen je kratkotrajnom, ali značajnom francuskom vladavinom. Za vrijeme Francuske vladavine dat je značajan poticaj razvitku gospodarskih aktivnosti, a pored toga značajno je podignut nivo infrastrukture koja je prije svega građena za potrebe vojske – ceste, mostovi, magazini i slični vojni objekti. Iz tog vremena datira most na rijeci Korani, vojni magazin, nova cesta do Lađevca i dalje preko Furjana do turske granice. Tijekom francuske vladavine vratilo se i starosjedilačko stanovništvo u okolicu Slunja, nakon što su krajišnici pod vodstvom maršala Marmonta 1810. godine potisnuli Turke na istok i učvrstili novu graničnu liniju novim graničnim čardacima i stalnim stražama. Nakon povlačenja Francuza ponovno je uspostavljena apsolutistička austrijska vladavina. Za potrebe očuvanja vlasti i kontrole prostora održavana je i obnavljana infrastruktura u prvom redu ceste, građene su civilne ustanove i škole pod austrijskom upravom.

Najvažniji novi cestovni pravac je krajiška cesta sagrađena 1825. godine koja je iz pravca Karlovca dolazila kroz kanjon Korane, prolazila kroz Rastoke i Slunj, dalje prema jugu. Ta je cesta imala magistralni značaj koji je zadržala sve do danas i presudno je utjecala na daljnji razvoj.
Tijekom 80-tih godina 20. stoljeća Slunj se počinje gospodarski razvijati poglavito kroz razvoj obrtništva i malog poduzetništva. Na žalost, razvoj ovih djelatnosti naprasno je prekinuo Domovinski rat, kada su srpski teroristi u studenom 1991. godine prognali gotovo sve nesrpsko stanovništvo iz Slunja i privremeno preuzeli vlast. Progonstvo je okončano 06. kolovoza 1995. godine kada su hrvatske vojne snage oslobodile Slunj i omogućile povratak prognanog stanovništva.

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

POPIS NASELJA

 

Grad Slunj se nalazi u sastavu Karlovačke županije i zauzima površinu od 392,54 km2. Obuhvaća ukupno 67 naselja na području kojih živi 5.076 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti je vrlo mala, samo 12,93 stanovnika po km2 (prosjek Republike Hrvatske je 75,4 stanovnika/km2).

Kao jedinica lokalne samouprave Grad Slunj je ustrojen 1993. godine, dijeljenjem ranije općine Slunj na 3 nove teritorijalne cjeline: Grad Slunj, Općine Cetingrad i Rakovicu. Grad Slunj danas predstavlja urbano središte jugoistočnog dijela Karlovačke županije s većim brojem središnjih funkcija te mu stoga usko gravitiraju područja susjednih općina Cetingrada i Rakovice.

Prostor Grada Slunja ima najviše obilježja klasičnog dinarskog karaktera. Reljef je izrazitih kraških karakteristika a na području Grada se nalaze tri veće rijeke: Slunjčica, Korana i Mrežnica koje imaju karakteristike kraških rijeka. Zbog kraških svojstava na istom području nalazi se i velik broj manjih rječica, izvora i potoka.
Slunjsko područje obilježava umjerena kontinentalna klima s blagim ljetima i umjereno hladnim zimama, te povoljnim rasporedom oborina. Nadmorska visina je 258 metara.

Kroz povijest, zbog svog geografskog položaja, Slunj je predstavljao važno vojno-obrambeno središte. Danas se Slunj nalazi na izrazito značajnom prometnom položaju zbog kojeg je izražen tranzitno prometni karakter Grada. Kroz naselje prolazi državna cesta br. 1 (Zagreb-Split) koja predstavlja važan prometni pravac koji povezuje kontinentalni s južnim dijelom Hrvatske. Također, kroz Slunj prolazi cesta prema Velikoj Kladuši i istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Grad Slunj je tijekom Domovinskog rata pretrpio velika materijalna i ljudska stradanja. Višegodišnja okupacija slunjskog područja (1991.-1995.), nanijela je uz ljudske žrtve i velika materijalna razaranja stambenih, javnih i gospodarskih zgrada te infrastrukture. Oslobođenjem Slunja vojno-redarstvenom akcijom "Oluja" započelo se s obnovom obiteljskih kuća i stanova, gospodarstva i infrastrukture, te stvaranja ostalih preduvjeta za povratak prognanog stanovništva. 
Grad Slunj svrstan je u II. skupinu prema indeksu razvijenosti, a sukladno Odluci Vlade RH  o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine 132717), koja je stupila na snagu 1. 1. 2018. godine. 

 

Geografski položaj

Grad Slunj smješten je na magistralnoj cesti od Karlovca (sjedišta Karlovačke županije) prema Jadranskoj obali, u blizini Nacionalnog parka Plitvička jezera. Ovo područje obilježava umjerena kontinentalna klima, bujna vegetacija, čista netaknuta priroda te obilje prirodnih i kulturnih znamenitosti. Ovo područje je idealno ozračje za razvoj poduzetništva, poglavito onoga orijentiranog turističkoj ponudi (seoski, lovni, ribolovni, sportski i kulturni turizam), upravo zbog privlačnog krajobraza s neponovljivim prirodnim resursima, uz ljepote rijeka, zelenilo kordunskog krša i bogatstvo povijesnog naslijeđa u umjerenoj klimi.

 

POPIS NASELJA KOJI PRIPADAJU GRADU SLUNJU

1. ARAPOVAC

2. BANDINO SELO

3. BLAGAJ

4. BUKOVAC PERJASIČKI

5. CRNO VRELO

6. CVIJANOVIĆ BRDO

7. CVITOVIĆ

8. ČAMEROVAC

9. DONJA GLINA

10. DONJA VISOČKA

11. DONJE PRIMIŠLJE

12. DONJE TABORIŠTE

13. DONJI CEROVAC

14. DONJI FURJAN

15. DONJI KREMEN

16. DONJI LAĐEVAC

17. DONJI NIKŠIĆ

18. DONJI POLOJ

19. DONJI POPOVAC

20. DUBRAVE

21. GLINSKO VRELO

22. GORNJA GLINA

23. GORNJA VISOČKA

24. GORNJE PRIMIŠLJE

25. GORNJE TABORIŠTE

26. GORNJI CEROVAC

27. GORNJI FURJAN

28. GORNJI KREMEN

29. GORNJI LAĐEVAC

30. GORNJI NIKŠIĆ

31. GORNJI POPOVAC

32. GROBNIK

33. JAME

34. KLANAC PERJASIČKI

35. KOSA

36. KOSIJER SELO

37. KUTANJA

38. KUZMA PERJASIČKA

39. LAĐEVAČKO SELIŠTE

40. LAPOVAC

41. LUMBARDENIK

42. MALI VUKOVIĆ

43. MARINDOLSKO BRDO

44. MILJEVAC

45. MJESTO PRIMIŠLJE

46. NOVO SELO

47. PAVLOVAC

48. PODMELNICA

49. POLJE

50. RABINJA

51. RASTOKE

52. SALOPEK LUKE

53. SASTAVAK

54. SLUNJ

55. SLUNJČICA

56. SNOS

57. SPAREDNJAK

58. STOJMERIĆ

59. ŠLIVNJAK

60. TOČAK

61. TRŽIĆ PRIMIŠLJANSKI

62. VELJUN

63. VELJUNSKA GLINA

64. VELJUNSKI PONORAC

65. VIDEKIĆ SELO

66. ZAPOLJAK

67. ZEČEV VAROŠ