Natrag na odluke
 
Procjena ugroženosti od požara - 15. veljače 2013.

 


1/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
UVOD
Polazeći od obveza jedinica lokalne samouprave utvrńene člankom 13. stavak 6.
i 7. Zakona o zaštiti od požara (”NN” 92/10) o usklańivanju Procjene ugroženosti i Plana
zaštite od požara i tehnološke eksplozije, a uvidom u važeću Procjenu ugroženosti od
požara i tehnološke eksplozije i Plan zaštite od požara Grada Slunja i polazeći od
vremena izrade važeće Procjene ugroženosti i Plana zaštite od požara i tehnološke
eksplozije, te ocjenjujući usklańenost Procjene ugroženosti od požara i tehnološke
eksplozije i Plana zaštite od požara i tehnološke eksplozije Grada Slunja s novonastalim
uvjetima (urbanističkim, graditeljskim, prometnim, promjenama namjene grańevina i
dr.), pristupilo se usklańivanju Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije i
Plana zaštite od požara i tehnološke eksplozije Grada Slunja.
Ova procjena se usklańuje sa stanjem u siječnju 2013. godine.
Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Grada Slunja, te je zabranjeno kopiranje,
umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene
suglasnosti odgovorne osobe Grada Slunja
Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez
prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke Protection d.o.o. Umag
2/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Sadržaj:
1. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA ................................................................................................6
1.1. Položaj i površina.......................................................................................................................6
1.2. Broj stanovnika i pregled naselja.............................................................................................6
1.3. Pravne osobe u gospodarstvu..................................................................................................6
1.4. Pravne osobe s povećanom opasnosti od nastajanja i širenja požara................................7
1.5. Industrijske zone........................................................................................................................7
1.6. Kulturna dobra ...........................................................................................................................7
1.7. Prometna infrastruktura ............................................................................................................8
1.7.1. Cestovni promet..........................................................................................................8
1.7.2. Mostovi........................................................................................................................9
1.7.3. Glavne gradske ulice ..................................................................................................9
1.7.4. Željeznički promet.....................................................................................................10
1.8. Energetika................................................................................................................................10
1.8.1. Elektroenergetske grańevine i objekti.......................................................................10
1.8.2. Plinovod ....................................................................................................................10
1.9. Pregled lokacija na kojima su uskladištene i na kojima se obavlja utovar i istovar veće
količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari....................................10
1.10. Vatrogasne postrojbe..........................................................................................................11
1.10.1. Profesionalne i dobrovoljne postrojbe ......................................................................11
1.10.2. Broj i vrsta vatrogasnih i drugih vozila koje ima vatrogasna postrojba s količinom
vode koju može prevesti tim vozilima ..........................................................................................12
1.10.3. Sustav dojave ...........................................................................................................14
1.10.4. Osobna i skupna oprema vatrogasaca kojom treba raspolagati DVD .....................14
1.10.5. Oprema i sredstva kojom treba raspolagati DVD-a..................................................15
1.11. Vodoopskrba i prirodna izvorišta vode .............................................................................15
1.11.1. Javni sustav ..............................................................................................................15
1.11.2. Ostali izvori opskrbe vatrogasnom vodom................................................................16
1.11.3. Hidrantska mreža......................................................................................................16
1.12. Grańevine s mogućnošću okupljanja većeg broja osoba ...............................................17
1.13. Poljoprivredne i šumske površine .....................................................................................17
1.13.1. Poljoprivredne površine po vrsti ...............................................................................17
1.13.2. Šumske površine ......................................................................................................18
1.13.3. Ustrojstvo motriteljsko dojavne službe .....................................................................18
1.13.4. Dojava požara...........................................................................................................19
1.13.5. Popis opreme i sredstava za gašenje požara...........................................................19
1.13.6. Jedinica za gašenje požara ......................................................................................19
3/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
1.14. Odlagalište otpada - deponij...............................................................................................20
1.15. Nepristupačni prilazi ...........................................................................................................20
1.16. Nedostatak sredstava za gašenje ......................................................................................20
1.17. Komunikacijski sustavi .......................................................................................................20
1.17.1. Telefonski sustav ......................................................................................................20
1.17.2. Radio-veze................................................................................................................20
1.18. Požari u posljednjih 10 godina...........................................................................................21
1.19. Klimatske i geološke karakteristike...................................................................................21
1.19.1. Prirodni sustavi .........................................................................................................21
1.19.2. Geološke osnovne karakteristike..............................................................................22
1.19.3. Hidrografija................................................................................................................22
1.19.4. Klimatske karakteristike............................................................................................22
2. PROCJENE UGROŽENOSTI PRAVNIH OSOBA ......................................................................25
3. ANALIZA POŽARNE UGROŽENOSTI I OCJENA STANJA......................................................26
3.1. Mišljenje o utjecaju prirodnih karakteristika.........................................................................26
3.2. Mišljenje o gustoći izgrańenosti unutar požarnih sektora i zona i etažnost grańevina ...26
3.3. Mišljenje o starosti grańevina i potencijalne opasnosti za izazivanje požara ...................27
3.4. Mišljenje o stanju mjera zaštite od požara za gospodarske objekte ..................................28
3.5. Mišljenje o mjerama zaštite za kulturno-povijesne objekte................................................28
3.6. Mišljenje o stanju mjera zaštite otvorenih površina.............................................................28
3.7. Mišljenje o pristupnosti prometnica i površina za evakuaciju i gašenje ...........................29
3.8. Mišljenje o uvjetima skladištenja, čuvanja i prijevoza opasnih tvari..................................30
3.8.1. Mjere zaštite objekata s eksplozivom.......................................................................31
3.9. Mišljenje o odlagalištu i zbrinjavanju otpada........................................................................32
3.10. Mišljenje o stanju sustava vodoopskrbe...........................................................................32
3.11. Mišljenje o stanju distributivnih mreža energenata .........................................................33
3.11.1. Elektroenergenti........................................................................................................33
3.11.2. Transport i distribucija plina......................................................................................33
3.12. Izračun bodova prema Mjerilima za procjenu opasnosti od šumskog požara..............34
3.13. Uzroci dosadašnjih požara .................................................................................................36
3.14. Moguće vrste i opseg požara na području Grada ............................................................36
3.14.1. Klase požara.............................................................................................................36
3.14.2. Razvoj požara po fazama na grańevinskim objektima.............................................38
3.14.3. Razvoj požara i njegovo spriječavanje .....................................................................39
3.15. Količine potrebne vode, broja vatrogasaca i vozila temeljem proračuna gašenja
pretpostavljenog požara otvorenog prostora i objekata..................................................................39
3.15.1. Potrebne količine vode, broj vatrogasaca i vozila temeljem broja stanovnika .........40
3.15.2. Proračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje požara temeljem proračuna
požarne fronte za požarnu elipsu.................................................................................................40
4/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
3.15.3. Proračun broja vatrogasaca uz provedbu mjera rasčišćavanje terena i paljenje
susretne vatre ..............................................................................................................................42
3.15.4. Proračun potrebnog broja vatrogasaca, vatrogasnih vozila i vode za manji požar
otvorenog prostora.......................................................................................................................42
3.15.5. Gašenje pretpostavljenog požara stambenog objekta .............................................43
3.15.6. Gašenje pretpostavljenog požara gospodarskih objekata........................................45
3.15.7. Gašenje pretpostavljenog požara na javnim objektima............................................46
3.15.8. Tabelarni prikaz rezultata svih primjera proračuna ..................................................50
3.16. Vatrogasne postrojbe..........................................................................................................50
3.17. Izbor vatrogasne postrojbe.................................................................................................51
3.18. Požarna područja i zone .....................................................................................................55
3.18.1. Kriterij 15 minuta.......................................................................................................55
3.18.2. Definiranje požarnih zona i njihovih središta ............................................................55
3.18.3. Karakteristike požarnih zona i izbor tehnike i broja ljudi...........................................57
4. PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIČKIH MJERA .........................................................61
4.1. Ustroj vatrogasnih snaga........................................................................................................61
4.2. Status ostalih registriranih dobrovoljnih vatrogasnih društva na području Grada..........62
4.3. Osposobljavanje i usavršavanje ............................................................................................62
4.4. Mjere opremanja vatrogasnih postrojbi.................................................................................62
4.4.1. Mjere opremanja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi osobnom i
skupnom opremom ......................................................................................................................62
4.4.2. Opremanje osobnom opremom pripadnika vatrogasnih postrojbi............................63
4.4.3. Opremanje zajedničkom i drugom opremom vatrogasnih postrojbi .........................63
4.4.4. Oprema i sredstva javnih vatrogasnih postrojbi........................................................63
4.4.5. Oprema u vatrogasnom spremištu JVP....................................................................65
4.4.6. Oprema i sredstva dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi .............................................66
4.4.7. Minimalna tehnička oprema i sredstva u spremištima središnjih DVD.....................67
4.4.8. Mjere osiguranja spremišnog i garažnog prostora ...................................................68
4.4.9. Opremanje sredstvima veze.....................................................................................68
4.5. Mjere osiguranja vodoopskrbe...............................................................................................68
4.5.1. Hidranti......................................................................................................................68
4.5.2. Tlakovi.......................................................................................................................69
4.5.3. Ostalo........................................................................................................................69
4.6. Motrenje ...................................................................................................................................69
4.7. Mjere za upotrebu zrakoplova i helikoptera ..........................................................................69
4.7.1. Izvińanje požara zrakoplovima i/ili helikopterima......................................................69
4.7.2. Gašenje požara zrakoplovima i/ili helikopterima ......................................................69
5. SMJERNICE ZA JLS KOD DONOŠENJA PLANOVA UREđENJA PROSTORA I ZA DRUGE
PRAVNE OSOBE ZA PROVEDBU MJERA ZAŠTITE OD POŽARA........................................................70
5.1. Mjere zaštite objekata..............................................................................................................70
5.1.1. Općenito....................................................................................................................70
5/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
5.1.2. Mjere zaštite skladišta i industrijskih objekata..........................................................70
5.2. Mjere zaštite šuma i otvorenih prostora................................................................................72
5.3. Mjere zaštite na odlagalištu otpada .......................................................................................73
5.4. Mjere zaštite u prijenosu i distribuciji energenata ...............................................................74
5.4.1. Elektroenergenti........................................................................................................74
5.5. Mjere osiguranja vatrogasnih pristupa..................................................................................75
5.4.2. Transport i distribucija plina......................................................................................74
5.6. Mjere zaštite kod prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu .......................................76
5.7. Postupanje u odnosu na predvidive dogańaje i djelatnosti na otvorenom prostoru .......76
5.8. Normativni akti koje donose predstavničko tijelo Grada.....................................................77
6. ZAKLJUČAK ...............................................................................................................................78
7. POPIS PROPISA KORIŠTENIH U IZRADI PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA..........79
7.1. Zakoni.......................................................................................................................................79
7.2. Pravilnici ..................................................................................................................................79
7.3. Tehnički propisi........................................................................................................................80
7.4. Stručna literatura .....................................................................................................................80
7.5. Tehnička i druga dokumentacija ............................................................................................80
6/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
1. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA
1.1. Položaj i površina
Grad Slunj se nalazi u sastavu Karlovačke županije i druga je prostorno velika
jedinica lokalne samouprave. Zauzima površinu od 392,54 km2, što čini 10,84%
sveukupne površine Karlovačke županije.
Na zapadu graniči s općinama Plaški, Josipdol, Tounj i Barilović, na sjeveru s
općinom Krnjak, na istoku s općinama Vojnić i Cetingrad, a na jugu s općinom
Rakovica, sve iz Karlovačke županije, ali gotovo se dodiruje na istoku sa susjednom
državom Bosnom i Hercegovinom pa se može smatrati da dijelom predstavlja
pogranično područje.
1.2. Broj stanovnika i pregled naselja
U 67 samostalnih naselja Grada Slunja živjelo je prema prvim rezultatima popisa
od 2011. god. 5.019 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti je mala i iznosi 12,68
stanovnika/km2 .
Tablica 1-1
naselje broj stanovnika naselje broj stanovnika
Arapovac 4 Kosa 15
Bandino Selo 6 Kosijer Selo 5
Blagaj 29 Kutanja 2
Bukovac Perjasički 3 Kuzma Perjasička 12
Crno Vrelo 6 Lańevačko Selište 11
Cvijanović Brdo 2 Lapovac 36
Cvitović 278 Lumbardenik 140
Čamerovac 54 Mali Vuković 125
Donja Glina 28 Marindolsko Brdo 59
Donja Visočka 9 Miljevac 10
Donje Primišlje 37 Mjesto Primišlje 49
Donje Taborište 201 Novo Selo 67
Donji Cerovac 129 Pavlovac 35
Donji Furjan 60 Podmelnica 161
Donji Kremen 44 Polje 29
Donji Lańevac 46 Rabinja -
Donji Nikšić 192 Rastoke 50
Donji Poloj 10 Salopek Luke 17
Donji Popovac 17 Sastavak 14
Dubrave 21 Slunj 1653
Glinsko Vrelo 44 Slunjčica 5
Gornja Glina 144 Snos 8
Gornja Visočka 16 Spardenjak 3
Gornje Primišlje 12 Stojmerić 3
Gornje Taborište 227 Šlivnjak 17
Gornji Cerovac 94 Točak 70
Gornji Furjan 86 Tržić Primišljanski 20
Gornji Kremen 65 Veljun 114
Gornji Lańevac 53 Veljunska Glina 16
Gornji Nikšić 47 Veljunski Ponorac 12
Gornji Popovac 174 Videkić Selo 20
Grobnik 20 Zapoljak 8
Jame 28 Zečev Varoš 23
Klanac Perjasički 6 naknadno popisani 18
UKUPAN BROJ STANOVNIKA (prema popisu iz 2011. god.) 5019
1.3. Pravne osobe u gospodarstvu
Gospodarski razvoj grada Slunja temelji se kroz nastojanja za razvoj turizma
(seoski, sportsko-rekreativni, sportsko-lovni, sportsko-ribolovni, kulturni i dr.)
7/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
poljoprivrede, obrtništva te ekološki čiste industrije, budući da upravo za te djelatnosti
ima odreńene predispozicije i prirodne resurse.
Uz navedene najznačajnije gospodarske subjekte postoji i niz manjih pravnih
subjekata na području ugostiteljstva i trgovačko-uslužnih djelatnosti.
Tablica 1-2
značajniji gospodarski subjekti djelatnost
Kordun d.d., Školska ulica 19, Slunj trgovina i usluge
Slunj GZPP d.d., petra Svačića 5, Slunj grańevinska
MPS-67 d.o.o., Nikole Zrinskog 3, Slunj drvna proizvodnja
VJ-eko d.o.o., Ladihovićeva 18, Slunj proizvodnja strojeva
Autopromet d.o.o. Petra Svačića 5, Slunj promet i veze
Komunalac d.o.o., petra Svačića 5, Slunj komunalna
Grańevinski obrt Špelić, Lumbardenik 95, Slunj grańevinska
1.4. Pravne osobe s povećanom opasnosti od nastajanja i širenja požara
Na području Grada nema objekata razvrstanih u I. i II. kategoriju ugroženosti od
požara.
Tablica 1-3
pravna osoba lokacija djelatnost gorive i opasne tvari
objekti povišene ugroženosti od požara
Benzinska postaja INA, Plitvička 82
Plinska postaja, Autopromet d.o.o. Slunj,
Gornje Taborište
prodaja naftnih derivata i
plina
naftni derivati (benzini,
dizel gorivo, plin)
Dječji vrtić, Kralja Zvonimira 9, Slunj
OŠ Slunj, Školska 17
SŠ Slunj, Školska 22
kulturno, odgojno,
obrazobna / objekti sa
većim brojem osoba
drvo, tkanina, knjige,
časopisi, novine, plastika,
platno
Prenoćište Park, Trg Franje Tuńmana 15
Mirjana
Feniks
Pino
Ugostiteljski
obrti
Grand
Slunj
Slovin unique Rastoke, Rastoke 25 Rastoke
objekti sa većim brojem
osoba
kuhinje, namještaj, drvo,
tkanine, plin
Gradska uprava Slunj poslovna zgrada uredski materijal, drvo,
plastika, papir
1.5. Industrijske zone
U naselju Gornje Taborište, udaljeno 2 km od centra grada nalazi se industrijska
zona. U zoni se nalaze:
- Autopromet d.o.o. Slunj
- MPS-67 d.o.o. Slunj
- VJ-eko d.o.o. Slunj
1.6. Kulturna dobra
Na području Grada postoje kulturna dobra koja su registrirana u Registru
kulturnih dobara RH:
- Stari grad Slunj,
- Stari grad Blagaj,
- Stari grad Kremen,
- Francuski magazin.
Kulturno povijesna cjelina Grada Slunja – u sklopu navedene cjeline nalaze se
slijedeća zaštićena kulturna dobra:
8/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
- ruševine starog grada Slunja
- zgrada Srednje škole – zgrada pokrajinske konferencije SKOJ-a,
- zgrada poglavarstva – zgrada Glavnog štaba Hrvatske,
- zgrada sjedište komande mjesta, Trg dr. F. Tuńmana 2,
- zgrada sjedište komande II Kordunaškog područja, Trg Zrinskih i Frankopana 8,
- Crkva Presvetog Trojstva u Slunju,
- utvrda Furjan u Sastavku,
- zaštićeni krajolik rijeke Slunjčice (rješenje iz 1964.),
- ruralna cjelina Rastoka (Rješenje o zaštiti iz 1962. i Rješenje o upisu u Registar
nepokretnih spomenika kulture iz 1969.),
- kulturno povijesna cjelina Rastoke,
- mlin na rijeci Korani u Salopek lukama,
- mlin na rijeci Slunjčici u Lumbardeniku ,
Na području Grada postoje i sakralni objekti uglavnom regionalnog značaja:
- Crkva Presvetog Trojstva u Slunju (registrirana kao kulturno dobro),
- Pravoslavna Crkva u Slunju,
- Kapela Marije Magdalene u Groblju Slun,j
- Kapela Majke Božje Karmelske u Glavičici (Slunj),
- Crkva Sv. Jurja u Lańevcu,
- Kapela majke Božje Kraljice svijeta u Lańevcu,
- Crkva Sv. Nikole u Cvitoviću,
- Crkva Sv. Duha u Blagaju,
- Kapela Sv. Ane u Pavlovcu,
- Kapela Sv. Mihovila u Šušnjari (Nikšić).
1.7. Prometna infrastruktura
Kroz prostor Grada Slunja na pravcu sjever - jug prolazi glavna državna
magistralna cesta Karlovac - Krnjak - Slunj - Rakovica - Grabovac - Plitvička jezera -
Korenica - Krbavsko polje i dalje prema moru, a od nje se odvaja kod Grabovca državna
cesta prema Ličkom Petrovom selu i Prijeboju, kao obilaznica Plitvičkih jezera, odnosno
nastavlja preko graničnog prijelaza Ličko Petrovo selo - Izačić prema Bihaću i drugim
dijelovima Zapadne Bosne. Zbog ovih pravaca pozicija Grada tranzitno je značajna.
1.7.1. Cestovni promet
Na području grada nalaza se slijedeći cestovni pravci:
državne ceste
D1 Zagreb – Karlovac – Plitvice – Obrovac – Zadar – Split
županijske ceste
Ž 3256 (D23) – Kamenica Skradnička – Gornje Primišlje – Slunj (D1),
Ž 3257 Obrovci (L 34142) – Taborište (Ž 3258) – Slunj (D1)
Ž 3258 Slunj (D1) – Batnoga – Cetingrad – Pašin Potok – granica BiH
Ž 3266 Slunj (D1) – Donji Furjan – Bogovolja – Cetingrad (Ž3258)
9/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Ž 3267 Donji Furjan (Ž 3266) – Kordunski Ljeskovac (Ž 3269)
lokalne ceste
L 34111 Perjasica (Ž3465) – Primišlje (Ž 3245)
L 34120 Zagorje (D1) – Veljun (D1)
L 34122 Veljun (L 34120) – Cvijanović Brdo – Cvitović (Ž 3257)
L 34140 Donji Nikšić (D1) – Donje Taborište (Ž 3258)
L 34142 Obrovci (Ž3257) - Gornja Glina – Kremen (Ž 3258)
L 34151 Vojni poligon – Slunj (Ž3256),
L 34152 (L34151) - Podmelnica – Slunj (D1)
L 34153 Slunj (Ž3266) – Lumbardenik
L 34154 Donji Lańevac (Ž3266) – Kruškovača (Ž 3266)
L 34155 (D1) - Čuić Brdo – Donji Furjan (Ž 3266)
L 34138 Poloj (L34111) – Veljun (D1).
Nerazvrstani putovi
Pored navedenih prometnica treba spomenuti i nerazvrstane ceste cca 300 km
koje povezuju područja unutar Grada i namijenjene su za mješoviti promet, a od kojih je
cca 20% asfaltirano, a 80% neasfaltirano.
1.7.2. Mostovi
Na području Grada postoje 2 veća mosta na magistralnoj cesti D1 u naselju
Slunj/Rastoke:
-most na rijeci Korani: armirano betonski, polukružni dužine 70 m,
- most na rijeci Slunjčici: armirano betonski dužine 100 m.
Postoje 3 manja stara mosta uglavnom za pješake:
- most na rijeci Korani,
- most sv. Ivana na rijeci Slunjčici u Rastokama
- most na rijeci Slunjčici - Moćanov most.
Osim njih na području Grada postoji:
- most na rijeci Mrežnici na županijskoj cesti Ž3256 (Slunj– Primišlje – Kamenica
Skradnička)
- na županijskoj cesti L34154 (Donji Lańevac – Kruškovača) na rijeci Korani
nalazi se most sa betonskim nosačima i željezno-drvenom konstrukcijom
- na županijskoj cesti L34138 Poloj – Veljun na rijeci Korani nalazi se stari drveni
most.
1.7.3. Glavne gradske ulice
Okosnicu gradskih ulica čine javne ceste koje prolaze kroz grad ili im je ishodište
u gradu. To su:
- Zagrebačka ulica - Plitvička ulica (D1 na prolazu kroz grad).
- Ulica 14. Domobranske pukovnije - Ogulinska ulica (Ž 3256).
- Ladihovićeva ulica - (Ž 3258)
- Krajiška ulica - (Ž 3266)
- 14. Domobranske pukovnije (L 34151)
Sve druge gradske ulice vezane su na gore pomenute, najviše na Zagrebačku,
Plitvičku i Ulicu 14. Domobranske pukovnije.
10/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
1.7.4. Željeznički promet
Željeznice nema.
1.8. Energetika
1.8.1. Elektroenergetske grańevine i objekti
Električnu energiju dobavlja i distribuira HEP preko trafostanice 35 (110)/10/20)
kV Slunj. Instalirana snaga je je 2x2,5 MVA. Trafostanica je smještena na zapadnom
rubu naselja Slunj. Priključena je na elektroenergetsku mrežu Hrvatske elektroprivrede
preko dva dalekovoda. DV 35 kV Oštarije – Slunj na čelično-rešetkastim stupovima s
vodičima Ač 3x95 mm i DV 35 (110) kV Vojnić – Slunj na čelično-rešetkastim stupovima
s vodičima Ač 3x240 + č 55 mm.
Ulazi u trafostanicu su kabelski. Glavni smjer napajanja je iz TS 35/10 kV
Oštarije.
Transformatorske stanice su čvrsti zidani objekti (tipski ili interpolirani u druge
objekte), montažni i na stupovima.
Trafostanice 10/04 kV: Veljun, Blagaj, Gržani, Grdić, Slunj, Jame, Cvitović,
Videkić Selo, Sastavak, Zapoljak, Gornja Glina, Stepići, Tržić Primišljanski, Rudenica,
Donje Primišlje.
Niskonaponska mreža na području grada Slunja izvedena je podzemno i
nadzemno. Nadzemna je izvedba na drvenim i betonskim stupovima te golim ili
izoliranim vodičima.
1.8.2. Plinovod
Ne postoji izvedeni plinovod.
Opskrba prirodnim plinom područja Grada Slunja planirana je iz RS Slunj
srednjetlačnom plinskom mrežom. U RS Slunj planiran je transport plina visokotlačnim
čeličnim plinovodom maksimalnog radnog tlaka 12 bar pretlaka iz MRS Rakovica. Svi
industrijski potrošači opskrbljivati će se plinom iz srednjetlačne plinske mreže
maksimalnog radnog tlaka 4 bar pretlaka. Koncepcija plinofikacije ovog područja
zamišljena je tako da omogućava izgradnju plinske mreže u etapama.
1.9. Pregled lokacija na kojima su uskladištene i na kojima se obavlja utovar i
istovar veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih i drugih opasnih
tvari
Tablica 1-4
vrsta tvari tip spremišta kapacietet
Benzinska postaja INA, Slunj, Plitvička 82, D1
Eurosuper 95 class 20mł
Eurosuper 95 bs 20 mł
Eurodiesel class 20 mł
Eurodiesel bs
podzemni spremnici
20 mł
UNP boce 85 bocax10 kg
Plinska postaja Autopromet d.o.o. Slunj, Gornje Taborište
Autoplin - 2x4,85 mł
Eurodiesel class (za vlastite potrebe) podzemni spremnik 30 mł
Srednja škola - Slunj
lož ulje podzemni spremnik 15 000 l
Osnovna škola - Slunj
lož ulje podzemni spremnik 14 000 l
Benzinska postaja u naselju Lapovac (uz D1), nije u funkciji
Eurosuper 95 class podzemni spremnici 25mł
11/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Eurosuper 95 bs 50 mł
Eurodiesel class 50 mł
Eurodiesel bs 50 mł
lož ulje 25 m3
plavi dizel 25 m3
autoplin
4,85 m3
Slika 1: Lokacije benzinske i plinske postaje na području Grada
Na području Grada je u funkciji jedan kamenolom, vlasnika Slavka Kovačević iz
Malog Vukovića. Temeljem podataka dobivenih iz gradske uprave imenovani ne
skladišti niti raspolaže eksplozivnim sredstvima, već po potrebi angažira ovlaštene
stručne osobe za potrebe miniranja.
1.10. Vatrogasne postrojbe
1.10.1. Profesionalne i dobrovoljne postrojbe
Profesionalnih postrojbi nema, a postoji 1 dobrovoljno vatrogasno društvo.
Tablica 1-5
naziv ukupno
članova
operativni
vatrogasci
sa ispitom
vatrogasca osigurani zdravst.
pregledani vozila i oprema* dom -
spremište
središnje DVD Slunj
DVD Slunj 173 32 74 173 32
1AC, 1ZV, 1ŠV,
1TV, 1PV,1VPV
MVŠ-2 kom,
da
* NV = navalno vozilo, AC = autocisterna, TV = tehničko vozilo, ŠV = vozilo za gašenje šumskih požara, ZV = zapovjedno
vozilo, PV=posebno vozilo, VPV=vozilo za prijevoz vatrogasca, MVŠ= motorna vatrogasna štrcaljka
U Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Slunj zaposlena su 3 profesionalna
djelatnika (zapovjednik, zamjenik zapovjednika, vozač – vatrogasac) sa završenim
odgovarajućim stručnim spremama, odgovarajuću spremu imaju i dva zapovjednika
odjeljenja (vatrogasna škola, državni ispit za vatrogasce sa posebnim ovlastima i
odgovornostima).
1
2
12/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
1.10.2. Broj i vrsta vatrogasnih i drugih vozila koje ima vatrogasna postrojba s
količinom vode koju može prevesti tim vozilima
Tablica 1-6
vrsta vozila tip vozila
(litara vode, pjenila)
godina
proizvodnje
oprema koju vozilo posjeduje
Zapovjedno vozilo
(ZV) Lada NIVA 2004.
-vatrogasni aparat s prahom za početno
gašenje
-radio ureńaj MOTOROLA GM 360
VOZILO ZA
GAŠENJE
ŠUMSKIH POŽARA
(ŠV)
NISSAN PICK-UP 4x4
-voda 250 l,
-pjenila 12 l
2009.
-radio ureńaj MOTOROLA GM 360
-visokotlačni ureńaj za gašenje s vodom i
pjenilom, vitlo (60 m.)
-dvije motorne puhaljke CIFARELLI
-motorna pila STIHL
-četri naprtnjače
-dvije prijenosne lampe u EX izvedbi
-hidrantski pribor
-vatrogasni aparat s prahom za početno
gašenje
-vatrogasne cijevi i ostala sitna oprema,
-svjetlosna signalizacija
VOZILO ZA
PRIJEVOZ
VATROGASACA
RENAULT MASTER 15+1 2008.
-15 + 1 sjedišta za prijevoz vatrogasaca
-vatrogasni aparat s prahom za početno
gašenje,
-svjetlosna signalizacija
MALO TEHNIČKO
VOZILO
(TV)
Fiat IVECO
-voda 700 l
-pjenilo 50 l
2001.
-visokotlačni ureńaj za gašenje s vodom i
pjenilom, vitlo (60 m.),
-strujni agregat (8,3 kw) s reflektorima (2
kom.x1000 w)
-hidraulički kombinirani razvalni alat
(LUKAS) s hidrauličkom pumpom (HONDA)
-hidrauličke razupore 2 kom. (LUKAS) s
hidrauličkom pumpom (BRIGGS&
STRATTON)
-motorna pila STIHL
-hidrantski pribor
-dva aparata za zaštitu dišnih organa
DRÄGER s zaštitnim maskama,
-nosila za nošenje unesrećenih osoba,
-ljestve rastegače,
-užad penjačka i radna ,
-četri naprtnjače,
-vatrogasni aparat s prahom (2 kom.),
-vatrogasni aparat CO2 (1 kom.),
-visokotlačni zračni jastuci za podizanje
tereta (10,20,32,40 tona) HOLLMATRO s
kontrolnom jedinicom,
-radio ureńaj MOTOROLA GM 360,
-kutna brusilica,
-vitlo za osiguranje i izvlačenje vozila,
-svjetlosna signalizacija,
-dvije prijenosne svjetiljke u EX izvedbi
AUTOCISTERNA
POSEBNO
VATROGASNO
VOZILO
MAN TGM 18.280
-voda 7000 l
-pjenilo 25 l
2009.
-radio ureńaj MOTOROLA GM 360
-kombinirana vatrogasna pumpa kardanski
pogonjena
-visokotlačno vitlo Ř19, 60 m
-srednjetlačno vitlo Ř32, 30 m
-četri usisne cijevi s odgovarajućom
opremom za usis vode,
-vatrogasni aparat s prahom za početno
gašenje
-tlačne B cijevi
-tlačne C cijevi
-razne mlaznice
-prijenosne svjetiljke u EX izvedbi (2
kom.)
13/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
-hidrantski pribor
-dva aparata za zaštitu dišnih organa
DRÄGER s zaštitnim maskama
-bacač vode,
-mlaznice za pranje ceste,
-svjetlosna signalizacija
-mlaznica za dobivanje zračne pjene sa
odgovarajućom opremom
AUTOCISTERNA
(AC)
FAP 13 14
-voda 7650 l 1978.
-tlačne B cijevi,
-tlačbe C cijevi,
-vatrogasna pumpa kardanski pogonjena,
-bacač vode,
-razna vatrogasna oprema
AUTO PRIKOLICA PONGRATZ LPA 180 U
-voda 200 l 2009.
-dvije motorne puhaljke CIFARELLI,
-četri naprtnjače,
-četri metlenice
Dobrovoljno vatrogasno društvo Slunj raspolaže sa dva garažna prostora u
kojem se nalaze dva vozila, dok se 5 vatrogasnih vozila nalazi parkirana ispred
vatrogasnog doma i nisu garažirana.
Popis opreme koja se nalazi u spremištu:
Tablica 1-7
oprema komada
vatrogasne pumpe
vatrogasna motorna pumpa ROSENBAUER 1
vatrogasna motorna pumpa T – 81 – 1 1
vatrogasna motorna pumpa TOMOS 1
elektro potopna muljna pumpa PEDROLLO MC 15/45 1
elektro potopna muljna pumpa PEDROLLO Mcm 15/45 1,2 kw 1
elektro potopna muljna pumpa 1
vatrogasne cijevi
usisne cijevi Ř 110 7
usisne cijevi Ř 75 6
tlačne cijevi Ř 75 255 m
tlačne cijevi Ř 52 375 m
druga oprema
vatrogasne naprtnjače 28
vatrogasne brentače 5
vatrogasni aparati za početno gašenje 5
metlenice za šumske požare 15
vatrogasni kombinezoni za gašenje šumskih požara 32
vatrogasno zaštitno odjelo TEXPORT 21
vatrogasne zaštitne kacige 46
vatrogasne zaštitne rukavice 29
vatrogasne zaštitne čizme 26
odjelo za prolazak kroz vatru 2
vatrogasni opasači 46
prijenosni radio ureńaji ICOM IC-F15 6
motorna pila HUSQARNA 1
pjenilo 150 l
prijenosne svjetiljke u EX izvedbi 3
prijenosni strujni agregat ENDERSON 1
ljestve rastegače dvodjelne
ljestve rastegače jednodjelne
ljestve kukače
radno uže 20 1
penjačko uže L-15/20 m 1
ručne male sirene 3
visokotlačni ureńaj za pranje KARCHER 1
hidranski nastavci
ureńaj za pranje cijevi
ureńaj za vezivanje cijevi
mlaznice
14/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
1.10.3. Sustav dojave
Dojavu o nastalom dogańaju dobiva se putem fiksne i mobilne mreže, te putem
radio stanice (u vrijeme radnog vremena) od operativnog centra JVP Karlovac (193),
operativnog centra 112 Karlovac, Policije Slunj – dežurni djelatnik, djelatnika Šumarije
Slunj i grańana. Dojavu zaprima dežurni vatrogasac. Dežurni vatrogasac poziva
zapovjednika, odnosno ako zapovjednika trenutno nema, poziva zamjenika
zapovjednika i putem vatrogasne sirene ili telefonom poziva operativne vatrogasce
DVD-a, te ih po dolasku obavješćuje o nastalom dogańaju. Na intervenciju izlazi
zapovjednik intervencije (sa odgovarajućom stručnom spremom) i 3 vatrogasca –
prema evidenciji izlazaka na intervencije u dosadašnjim periodima. Intervencijom
rukovode naprijed navedeni vatrogasci koji imaju odgovarajuću stručnu spremu,
(pretežno zaposlenici). Kod šumskih požara i požara otvorenog prostora pozivaju se i
djelatnici Hrvatske šume – Šumarije Slunj.
Radno vrijeme djelatnika DVD-a je od 07-15 sati radnim danom, a u
preostalom periodu od 15-07 sati kao i vikendom (petak od 15 sati do ponedjeljka do 07
sati) jedan profesionalni djelatnik je u kućnoj pripravnosti. Dežurni vatrogasac je dežurni
7 dana.
Postupak kod zaprimanja poziva za intervenciju je slijedeći: dežurni vatrogasac –
djelatnik zaprimi dojavu (bilo za vrijeme radnog vremena ili na kućnom dežurstvu) od
pozivatelja nastalog dogańaja, na način da uzme podatke o mjestu dogańaja, provjeri
broj sa kojeg zove i trenutna situacija na mjestu intervencije (ima li povrijeńenih,
poginulih, površini koja gori...).
Broj 193, je lociran u JVP Karlovac i Ogulin.
DVD Slunj se uzbunjuje na dežurni telefon: 047/777-001, 24 sata.
1.10.4. Osobna i skupna oprema vatrogasaca kojom treba raspolagati DVD
Tablica 1-8
DVD Slunj osobna zaštitna oprema pripadnika vatrogasne
postrojbe (čl. 1. i čl. 3., NN 31/11)
kom po članu
(potrebno)
ukupno ima
zaštitna odjeća za vatrogasce 1 21
zaštitna odjeća za gašenje požara otvorenog prostora 1 32
zaštitna vatrogasna podkapa 1 0
obuća za vatrogasce 1 26
zaštitne vatrogasne rukavice 1 29
zaštitna vatrogasna kaciga, štitnici lica i viziri 1 46
zaštitna kaciga za požare na otvorenom prostoru 1 0
maska za cijelo lice 1 4
polumaska ili čtvrtmaska 1 0
zaštitni pojas za vatrogasce 1 46
zaštitne vatrogasne naočale 1 0
rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika 1 0
Tablica 1-9
Zajednička zaštitna oprema pripadnika vatrogasne postrojbe prema Pravilniku o
tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih
postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije (NN 31/11), DVD Slunj
treba
kpl.
i
ma kpl.
osobna zaštitna oprema za sigurno vezanje pri radu i sprečavanju pada s visine 2 0
osobna zaštitna oprema protiv pada s visine 2 0
naprave za učvešćivanje za zaštitu od pada s visine 2 0
spasilačka oprema 1 0
samostalni ronilački ureńaj 2 0
ronilačka odjela 2 0
reflektirajuća odjeća za posebna gašenja požara 2 2
odjeća za zaštitu od kemikalija (plin, tekuće kemikalije, lebdeće čvrste čestice i dr),
uključujući zaštitne rukavice i obuću za vatrogasce
2 0
odjeća za zaštitu od kontaminacije radioaktivnim česticama 2 0
15/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
vatrogasna užad 3 3
naprave za zaštitu dišnih organa (samostalni ureńaji za disanje i filterske naprave) 2 4
filtri za zaštitu od plinova i/ili čestica 2 0
filterska polumaska za zaštitu od čestica 2 0
rukavice za zaštitu od kemikalija i mikroorganizama 2 0
zaštitna vreća/sklonište kod požara na otvorenom prostoru 2 0
ribarske čizme 2 3
kišno odjelo 2 8
druga osobna oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi treba
kpl. ima kpl.
prijenosni ureńaji za mjerenje koncentracije zapaljivih plinova i para u zraku
(eksploziometri), otrovnih i štetnih plinova i para u zraku (toksimetri) i kisika u zraku 1/1/1 0
osobni dozimetar za očitavanje primljene doze zračenja tijekom intervencije 10 0
detektor radioaktivnog zračenja 1 0
protueksplozijski zaštićena baterijska svjetiljka 2 8
baterijska svjetiljka 2 15
torba s kompletom za pružanje prve pomoći 1 0
1.10.5. Oprema i sredstva kojom treba raspolagati DVD-a
Tablica 1-10
minimalna oprema u vatrogasnom spremištu središnjeg društva (čl.42. Pravilnika o
minimumu tehničke opreme i srestava vatrogasnih postrojbi NN 43/95) i procjene
potrebn
o kom.
ima
kom.
cijev tlačna f52 mm i f75 mm 12 i 12 23 i 17
prijelaznica f 110/75 i f75/52 2 i 1 4 i 3
mlaznica univerzalna f52 mm i f75 mm 1 i 2 1 i 2
razdjelnica trodjelna 1 5
ručni aparat za gašenje požara prahom “S-9” i ugljičnim dioksidom “CO2-5” 2 i 1 2 i 0
ručni aparat za gašenje požara vodom (naprtnjače za vodu 25 l) 4 28
ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (brentača) 2 5
meńumješalica 1 2
posuda s pjenilom 20 l 3 6
potapajuća pumpa za vodu s elektromotorom i produžnim kabelom, 220 V i 380 V po 1 2 i 1
punjač akumulatora prijenosne radio stanice i ručne svjetiljke 1 6 i 2
ručna akumulatorska svjetiljka u “S” izvedbi 2 2
plinska maska s obrazinom i kombiniranim filterom ili izolacijski aparat s pričuvnom bocom 20 izol.apa
rat 2
podvezica za cijev 4 0
metlanica 4 15
motorna pila 1 1
ljestva mornarska, prislanjača, kukača 1 1,2,1
nosila sklopiva 2 2
uže penjačko 2 3
univerzalni ureńaj za vuču i dizanje tereta 1 1
rukavice zaštitne gumirane i kožne - pari po 5 7
čizme gumene niske i visoke - pari po 5 5
alat (čaklja, lopata pobirača i riljača, pijuk obični, pijuk-sjekira, poluga velika, sjekira šumska, kosiri)-
komplet
1 1
pjenilo 200 l 150
1.11. Vodoopskrba i prirodna izvorišta vode
1.11.1. Javni sustav
Sustav javne vodoopskrbe na području Grada Slunja u funkciji je već dugi niz
godina i do danas nije u potpunosti izgrańen. Na području čitavog Grada opskrbljenost
stanovništva vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava iznosi cca 79%. Javni
vodoopskrbni sustav na području Grada sastoji se od dvije neovisne cjeline:
- sustav Slunj s izvorištem na rijeci Slunjčici kapaciteta cca 34 l/s i
- sustav Veljun s izvorištima Velika i Mala Vrebuša kapaciteta 1-3 l/s i Paunovac
1 l/s.
16/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Ostala naselja na području Grada opskrbljuju se vodom iz manjih lokalnih
sustava ili pojedinačno kaptiranih vrela male izdašnosti.
Vodoopskrbnim sustavom Slunj (zahvat vode na Slunjčici) opskrbljuje se Slunj i
okolna naselja Rastoke, Cvitović, Nikšić, Novo Selo, Podmelnica, Cerovac, Mali
Vuković, Taborište, područje vojnog poligona i naselja Lumbardenik, Popovac, Lańevac
i Furjan i njima gravitirajuća naselja i zaseoci. Vodovodna mreža izgrańena je različitih
materijala i cijevnih profila, a zahvaća pretežno sve glavne gradske prometnice i
grańevine. Zahvat vode na Slunjčici smješten je 5 km nizvodno od izvora rijeke, na koti
usisa 229,60 m.n.m. Na mjestu zahvata protok je minimalno 2500 l/s. Voda se nakon
zahvata putem crpki transportira (Hm=25-30 m) u dvije vertikalne taložnice, te se
gravitacijski dovodi na baze filtra. Voda se od crpilišta diže do rezervoara Melnica
volumena 800 mł. Formirane su 2 visinske vodoopskrbe zone (precrpna stanica
Cvitović V=90 mł i Novo Selo V=60 mł).
Vodoopskrbnim sustavom Veljun opskrbljuju se naselja Veljun, Točak i Lapovac.
U sklopu lokalnog vodovoda nalaze se crpne stanice Panovac (1 l/s), Vrebuša (3 l/s) i
vodosprema Veljun kapaciteta 100 mł.
Na ovaj način vodoopskrba nije riješena u ostalim naseljima grada Slunja, ali
obzirom na dovoljan broj izvorišta pitke vode, ne bi nastale opasnosti po ljude i životinje.
1.11.2. Ostali izvori opskrbe vatrogasnom vodom
Rijeke Korana, Slunjčica i Mrežnica se mogu koristiti za vatrogasne potrebe.
Vatrogasci crpe vodu na mjestu utoka Slunjčice u Koranu, u Rastokama kod
Skukanove kuće, ispod Koranskog mosta, u Gornjim Rastokama, kod Veljunskog
mosta. Moguće je crpljenje i kod vodocrpilišta i na području Furjana. Mrežnica se crpi
kod Primišlja.
Dio domaćinstava ima svoje cisterne - bunare koji se koriste za vatrogasne
potrebe.
1.11.3. Hidrantska mreža
Hidranti su postavljeni duž trase vodovoda u gradskom području Slunja, u
industrijskoj zoni (Taborište), naselju Cvitović i dijelu Nikšića. Tlak, izlaz i protok su
zadovoljavajući.
Pregled hidranata u naselju Slunj
Tablica 1-11*
naselje ulica vrsta** i lokacija hidranata napomena
PH – na križanju ceste kod Fine prema crkvi ul. Braće Radić
PH – u nogostupu ispred trgovine Market Ana
PH – na sredini ceste na ulazu u Meteor Školska ul.
PH – na zelenoj površini kod policijske postaje
PH - na rubu ceste kod sport. dvorane prema OŠ
PH - kod sport. dvorane na parkiralištu
PH – uz rub ceste ispred ulaza u zgradu kb. 19
ul. Kralja Zvonimira
PH - uz rub ceste ispred kuće kb. 13
PH - u nogostupu ispreg zgrade kb. 5
PH - na zelenoj površini kod TS, 7 m od ceste
PH - u nogostupu kod kružnog toka Elektre
ul. 14. domobranske
pukovnije
PH – u zasunskom oknu trg. objekta Balila
ispravni
PH - prekoputa pravoslavnog groblja zu cestu neispravan Ogulinska ul.
PH – zelena površina križanje I. poljskog puta i prilaza Narti
Trg braće Radić PH - u nogostupu 8 m od zgrade POU br. 9
Zagrebačka ul. PH - zu rub ceste D1 ispred kbr. 6
Trg dr. F. Tuńmana PH - zu rub ceste ispred robne kuće Buk
Slunj
ul. Prilaz Narti PH – u zasunskom oknu ispred kbr. 1
ispravan
17/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
PH- kod kuće Smoljanovi Miroslav
ul.Ivšić brdo PH – u zasunskom oknu ispred kbr. 1
PH- u blizini kuće kbr. 2 u Nzorovoj ul. ul. Stara cesta
PH – u zasunskom oknu ispred kbr. 11
ul. Rastoke NH – zu cestu kod objekta Petro
PH – uz nosgostup kod kbr. 14
PH – u nogostupu 5 m prije skretanja za DZ
PH – u nogostupu kod kbr.20
PH – u nogostupu preko puta kbr.33
PH – u nogostupu 10 m prije skretanja u ul. A. Šenoe
PH – u nogostupu preko puta kbr.45
PH – u nogostupu kod skretanja u naselje kod kbr.64
ul. Plitvička
PH – u vodovodnom oknu preko puta kbr.1
ul. Rakovačka PH – uz zasunsko okno kod Blašković Josipa
ul. A. Šenoe PH – na zelenoj površini kod ulaza Mile Turkalja
ul. I.G. Kovačića PH – uz cestu na zelenoj površini kod kbr. 7
PH – na zelenoj površini preko puta kbr.2 ul. Jure Belkovića
PH – na zelenoj površini izmeńu kbr. 13 i 15
ul. Nikole Tesle PH – na zelenoj površini izmeńu kbr. 20 i 22
ul. Eugena Kvaternika PH – u voćnjaku kod kbr.1
ul. Petra Svačića PH – na zelenoj površini ispred kuće br. 10
Knezova Blagajskih NH – u zasunskom oknu na križanju ulica K.B. i Ivšić brdo neispravan
*Izvor: ”Komunalac” d.o.o. Slunj
**PH – podzemni hidrant, NH – nadzemni hidrant
1.12. Grańevine s mogućnošću okupljanja većeg broja osoba
Tablica 1-12
naziv objekta lokacija kapacitet
škole i vrtići
Srednja škola Slunj 394
Osnovna škola Slunj 418
Dječji vrtić Slunj
Slunj
158
kino, domovi i slični objekti
Vatrogasni dom Slunj 50
Župna dvorana
Slunj
100
sportska dvorana
Srednja škola Slunj Slunj 450
prenočišta i ugostiteljski objekti (restoran/smještaj)
Gaj d.o.o.Prenočište ”Park” Slunj /47
Ugostiteljski obrt ”Mirjana” Donji Nikšić 100/84
Ugostiteljski obrt ”Feniks” Slunj 50/0
Ugostiteljski obrt ”Pino” Gornji Nikšić 50/12
Ugostiteljski obrt ”Grand” Lapovac 50/9
Slovin unique Rastoke Rastoke 50/7
udomiteljske obitelji (specifična populacija – stari i nemoćni)*
Nada Magdić Cerovac 82 3
Ana Gržan Donji Nikšić 95 3
Begza Stepić Gornja Glina 180 2
Marjanka Štrk Vjekoslava Karasa 7, Slunj 4
Milka Štefanac Ljudevita Gaja 4, Slunj 4
Marica Panić Gojka Suška 40, Slunj 2
Manda Paulić Cvitovići 65A 3
Gordana Gračan Koranska 4, Slunj 3
Jelena Stipetić Mali Vuković 70/A 4
Zora Kovačević Donje Taborište 132 1
đurńa Cindrić Mali Vuković 66A 3
*Izvor: Centar za socijalnu skrb Slunj, 021112.
1.13. Poljoprivredne i šumske površine
1.13.1. Poljoprivredne površine po vrsti
Na području Grada poljoprivredno zemljište prostire se na površini od 15.252,68
ha.
18/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine na području Grada Slunja bilo je
1194 poljoprivrednih kućanstava koja su raspolagala s oko 5333,79 ha ili oko 4,46
hektara po kućanstvu. Od toga korišteno je oko 2067 hektara:
Obzirom da livade nisu bile košene obrasle su niskim grmljem, posebice livade
locirane neposredno uz šume. Oranice su usitnjene, pretežno zasijane žitaricama
(kukuruz, pšenica ječam, raž, zob), industrijskim biljem te povrćem i krmnim biljem
(krumpir, grah).
Veći dio poljoprivrednih površina je u privatnom vlasništvu, a manje površine su u
vlasništvu pravne osobe ili državnom vlasništvu.
Tablica 1-13
poljoprivredne površine po vrsti površina (ha)
oranice i vrtovi 1073
povrtnjaci 11
voćnjaci 77
plantažni voćnjaci 1
livade 1920
pašnjaci 372
1.13.2. Šumske površine
Temeljem Zakona o zaštiti prirode na području Grada Slunja zaštićeno je
područje – značajni krajobraz Slunjčica (površine 147,88 ha) koji je upisan u Upisnik
zaštićenih područja.
Na području Grada Slunja gospodarske šume u privatnom i državnom vlasništvu.
Šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu gospodari Uprava šuma Karlovac
– Šumarija Slunj.
Gospodarske jedinice kojima gospodari Šumarija Slunj, a nalaze se na području
Grada Slunja su:
- Crno osovje – Veliki lisac, površina 2357,41 ha, drvna zaliha 235212 mł
- Koranska dubrava, površina 2889,42 ha, drvna zaliha 226070 mł
- Kremenita glavica, površina 716,14 ha, drvna zaliha 77940 mł
- Mašvina (područje grada Slunja), površina 408,48 ha, drvna zaliha 57139 mł
UKUPNO: površina 6371,45 ha, drvna zaliha 596357 mł
Na području Slunja najzastupljenija je bjelogorična šuma pretežno bukve, graba
te ostale tvrdolisne i mekolisne bjelogorice. Prosječna starost bjelogorične šume je oko
60 god. U šumama četinjače pretežno je zastupljena smreka, ariš, borovac i bor.
Prosječna starost crnogorične šume je 20 - 30 god.
Tablica 1-14
gospodarske šume Šumarije Slunj
GJ C. Osovje - V. Lisac GJ K. Dubrava GJ Mašvina GJ K. Glavica
2357,41 ha 2889,42 ha 408,48ha 716,14
1.13.3. Ustrojstvo motriteljsko dojavne službe
Šumarija Slunj na svojem području nema izgrańenih čvrstih ili montažnih
promatračkih objekata - motrionica. Motrilačka služba obavlja se ophodarenjem vozilima
Šumarije.
Vrijeme najveće opasnosti od požara na području Šumarije Slunj smatra se
vrijeme spaljivanja korova na površinama u privatnom vlasništvu:
- proljeće veljača, ožujak, travanj – prije nicanja trave
19/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
- jesen nakon odumiranja jednogodišnjih biljaka
- a ako je intezivna suša i srpanj, kolovoz i prva polovica rujna.
U ovo vrijeme, ovisno o vremenskim prilikama, Šumarija Slunj vršit će
ophodarenje cjelokupne površine šumarije, a posebno paziti na kulture četinjača.
Čuvar šume Zdravko Bijonda vršit će ophodarenje vozilom LADA NIVA KA 284-
EI krećući se državnom cestom D 1 od Slunja do Krivaje te županijskom cestom od
Lańevca prema Furjanu kao i gradskim i šumarijskim cestama koje pokrivaju područje
G.J. Mašvina i G.J.Kremenita Glavica.
Čuvar šume Nikola Bogut vršit će ophodarenje vozilom FIAT UNO KA 845 CL
krećući se državnom cestom D 1 od Slunja do Točka, županijskom cestom preko
Cvitovića do Veljuna, te od Veljuna do Slunja. Isto tako ophodariti će i djelove G.J.
gradskim i šumarijskim cestama koje pokrivaju područje G.J. Crno Osovje – Veliki Lisac
i G.J. Koranska Dubrava.
Po potrebi pomagat će im i stalno zaposleni radnici koji imaju mobilne telefone i
koji za to vrijeme povećane opasnosti budu na raspolaganju tj. ne budu zaduženi sa
drugim poslovima vezanim za proizvodnju i uzgoj na području šumarije.
1.13.4. Dojava požara
Dojava o možebitnoj pojavi požara vršit će se:
- djelatnici Šumarije Slunj (čuvari šuma) koji ophode terenom, a i radnici koji će
po potrebi vršiti obilaženja sa mobilnog telefona o nastanku požara dojavljuju upravitelju
šumarije (za vrijeme radnog vremena na telefone: 811-410, 777-134 ili 098/446-986;
poslije radnog vremena dojavljuje se upravitelju na 098/446-986; 787-148; Policijsku
postaju Slunj (tel. 777-100) ili zapovjedniku vatrogasne jedinice Šumarije na telefon:
777-294, mob. 098/347-929.
- Upravitelj Šumarije, odnosno zapovjednik vatrogasne jedinice dojavljuje požar
DVD-u Slunj (777-001) ukoliko jedinica Šumarije nije u mogućnosti ugasiti požar.
Tablica 1-15
Grad Slunj - motrilačke postaje i opažačko patrolne službe Šumarije
motrilačke postaje
Gornji Lańevac
Veliki Lisac
opažačko patrolne službe
najugroženiji dijelovi gospodarskih jedinica - kulture četinjače
interventne grupe
9 članova
1.13.5. Popis opreme i sredstava za gašenje požara
Tablica 1-16
r.b. vrsta opreme i sredstava kom. mjesto smještaja
1. naprtnjača 6
2. metlanice 15
3. motorne pile 7
4. sjekire 7
5. kosiri 10
6. lopate 7
7. mobiteli 20
8. dvogledi 2
podrum zgrade šumarije,
a u vrijeme povećane
opasnosti dio će biti u
terenskim vozilima,
mobiteli su kod djelatnika
1.13.6. Jedinica za gašenje požara
Od djelatnika zaposlenih u Šumariji formira se posebna interventna grupa za
brzu intervenciju na izradi šumskih prosjeka i za gašenje šumskih požara.
20/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
U slučaju pojave požara na teren najbrže moguće odlazi protupožarna jedinica.
Ukoliko se u datom trenutku jedinica ne može popuniti isključivo članovima, u nju se
uključuje bilo tko od djelatnika koji su dostupni.
Šumarija Slunj raspolaže sa 2 kombi vozila (8+1), FIAT UNOM te LADOM
NIVOM, kojima se može istovremeno prevesti najviše 27 osoba.
Tablica 1-17
ime i prezime status u jedinici broj telefona
Zdravko Bijonda zapovjednik 047 777 294 / 098 347 929
Davor Bišćanić zamjenik 098 440 782
1.14. Odlagalište otpada - deponij
Komunalni otpad sa područja Grada sakuplja i odvozi poduzeća Komunalac
d.o.o. na odlagalište u naselju Pavlovac. Odlagalište je djelomično ograńeno,
opremljeno buldozerom za preguravanje otpada i sa ureńenim protupožarnim pojasom.
Na odlagalištu je postavljen video nadzor.
Sva ”divlja” odlagališta na području u evidenciji Grada su sanirana.
1.15. Nepristupačni prilazi
Otežan je pristup naselju Rastoke. Naselju Rastoke se uglavnom pristupa s
državne ceste D1 gdje se ulazi na dva ulaza u uske, strme ulice naselja. Tjekom
proljetnih,ljetnih i jesenskih mjeseci pristupačnost je otežana zbog velikog broja turista i
vozila koji se iz godine u godinu povećavaju. U zimskom periodu javljaju se problemi
oko snijega i leda koji se nalaze na putevima unutar naselja iz razloga što se naselje
nalazi u kotlini gdje su pristupni putevi uski, strmi, a zimskim službama je otežano
čišćenje. U zimskim sniježnim mjesecima otežan je takońer pristup briježnim
područjima.
1.16. Nedostatak sredstava za gašenje
Iako ima naselja koja nemaju riješenu vodoopskrbu Grad raspolaže dovoljnim
količinama vode za gašenje požara zahvaljući vodotokovima na svom području, a koji
se mogu koristiti za vatrogasne potrebe.
1.17. Komunikacijski sustavi
1.17.1. Telefonski sustav
U gradu Slunju radi Poštanski ured u naselju Slunj iz kojeg se obavlja dostava za
cijelo područje.
Na području Grada nalaze se UPS na lokaciji Donji Furjan, Donji Lańevac, Donji
Kremen, Donji Nikšić i Slunj.
Na području Grada Slunja postoje GSM bazne postaje T-mobile i VIP-net, a
nalaze se u Slunju, Cvitoviću, Pavlovcu, Blagaju, Veljunu i Točku.
Radio odašiljač se nalazi u Cvitoviću.
1.17.2. Radio-veze
Područje se osrednje pokriva radio-vezom. DVD ima ručne radio ureńaje i fiksne
u vozilima. Radio veza postoji u okviru PP Slunj.
21/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
1.18. Požari u posljednjih 10 godina
Tablica 1-18
VRSTA INTERVENCIJE 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11
stambene grańevine 12 4 9 4 16 10 11 10 13 10
gospodarske grańevine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
javne grańevine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
grańevine u poduzećima 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
ostale grańevine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
gašenje požara na
grańevinama
u k u p n o 12 4 9 4 16 10 11 10 13 10
šume 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
šikara,makija,nisko raslinje,trava 77 78 8 34 21 58 60 51 16 41
poljoprivredne površine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
ostalo 0 2 0 0 0 0 0 4 1 0
u k u p n o 77 80 8 34 21 58 60 55 17 41
gašene požara na
otvorenim prostorima
izgorijela površina (hektara)
12233,
88
2887,8
6
125 336,9 954,9 2503,9 7460,8
3
6830,0
9
1115,0
7
7,37
motorna vozila 4 1 2 1 2 2 0 3 0 o
željeznička vozila,zrakoplovi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
plovila 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
gašene požara na
prometnim sredstvima
u k u p n o 4 1 2 1 2 2 0 3 0 0
na objektima-grańevinama 0 0 3 0 3 3 2 12 7 2
na otvorenom prostoru 7 0 3 0 0 0 0 1 2 8
u prometu 6 13 23 4 5 5 14 9 11 13
u zaštiti okoliša-akcidenti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
ostalo 1 3 1 5 3 3 6 3 5 10
tehničke intervencijespašavanje
ljudi i
imovine u nesrećama
i elem. nepogodama
u k u p n o 14 16 30 9 11 11 22 25 25 33
požara 1 1 2 0 0 0 0 0 0 0
tehničkih intervencija 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 lažne dojave
ukupno 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
s v e u k u p n o 108 102 51 48 50 81 93 93 55 85
utrošeno sati na intervencijama 925 939 259 350 334 1025 709 734 465 562
š t e t a p r o c j e n a cca u 000kn / / / / / / / / / /
vatrogasci 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
lakše
civilne osobe 0 3 15 4 2 2 5 6 52 14
vatrogasci 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
teže
civilne osobe 0 20 20 2 10 2 2 7 5 12
vatrogasci 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
povrijeńeni i poginuli u
požarima i
elementarnim
nepogodama
poginuli
civilne osobe 2 2 6 2 0 2 6 4 3 6
odobrenja za loženje vatre na otvorenom prostoru 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1.19. Klimatske i geološke karakteristike
1.19.1. Prirodni sustavi
Područje Grada Slunja pripada dinarskom pojasu i sustavu, čiji se oblici u reljefu
pružaju u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Taj vapnenački krški kraj dio je široke i
prohodne suhe vapnenjačke stepenice kojom se prilazi hrvatskom gorskom pragu. To je
tzv. Slunjska ili Kordunska ploča, sastavljena od vapnenaca i dolomita. Na tom krškom
22/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
ravnjaku, koji se pruža izmeńu 200 i 300 m nadmorske visine i nagnutom prema sjeveru
(gradsko središte Slunj nalazi se na 258 m nadmorske visine), u sjevernom dijelu
uzdižu se osamljena brda i humovi (najveći su Kurjevac 428 m, Veliki Lisac 405 m,
Debela Glava 384 m, Čardak 383 m), a u jugozapadnom dijelu tzv. Slunjska brda
(Drenovica 571 m, M.Humac 545 m, Brkuša 529 m, Lipov vrh 575 m, Ćosin vršak 512
m, V.Melnica 518 m). Na krajnjem južnom dijelu ovog područja pruža se tzv. Unsko -
koranska zaravan, jedna od najizrazitijih u dinarskom kršu. Razvijeni su krški oblici -
ponikve, pa prevladava otvoreni krajolik zvan “boginjavi krš”, odnosno “plitki ili zeleni
krš”. U toj zaravni je usjećen dio kanjonske doline Korane (245 - 136 m nadmorske
visine), koja nešto južnije od ovog područja izlazi iz Plitvičkih jezera i duga je 139,6 km.
Riječni tok Slunjčice, dug 6,5 km, nastavak je ponornice Jasenice, ima usječenu dolinu,
a rastače se kod sela Rastoke u nekoliko rukavaca i preko sedrenih barijera u 20
slapova visine 10 do 20 m, izlijeva se kao lijevi pritok u Koranu na oko 200 m
nadmorske visine To slikovito područje je zaštićeni krajolik, kao i dio obalnog pojasa
rijeke Korane.
Javljaju se i drugi oblici u kršu (jame, pećine - špilje, škrape, provalije, ponori,
duboki dolovi, zemlja crvenica). Samo vapnenačke glavice strše iznad ove zaravni
(Prozor 458 m, V.Plužnik 400 m i drugi te Mašvina s vrhovima Cager 577 m i Gradina
500 m na južnom graničnom rubu Grada).
1.19.2. Geološke osnovne karakteristike
Područje Grada čini prostor kordunskog krša - pokriveni krš na tzv. Slunjskoj
zaravni s velikim brojem vrtača, a izgrańuju ga vapnenci na dolimitima. To je pitomiji
oblik krša. Osim brojnih ponikava to je područje gdje voda cirkulira uglavnom u
podzemlju. Izbija na površinu tamo gdje postoje barijere nepropusnih dolomitnih
naslaga. Na kontaktu s vapnencima javljaju se vrela, a tipičan primjer je izvor Slunjčice
koja je nastavak ponornice Jesenice.
Najstarije naslage sastoje se od pješčenjaka, shaleova, lapora, vapnenca,
dolomita i dolomitičnih breča. Na tim naslagama leže konglomerati, pješčenjaci,
vapnenci, lapori i laporoviti vapnenci te lapori s izmjenama pijeska, šljunka i gline.
1.19.3. Hidrografija
Na području Grada Slunja nalaze se tri veće rijeke: Slunjčica, Korana i Mrežnica
koje imaju karakteristike kraških rijeka. Zbog kraških svojstava na istom području nalazi
se i velik broj manjih rječica (Furjašnica), izvora i potoka.
1.19.4. Klimatske karakteristike
Srednja godišnja temperatura od 1931. do 1960. s manjim odstupanjima koja su
pokazala mjerenja u 1983. godini, bila je: siječanj +2oC, travanj +10 do 12oC, lipanj +20
do 22oC, listopad +12 do 14oC. Od travnja do listopada, dakle dok traje vegetacijsko
razdoblje, prosječna je temperatura od 16 do 18oC.
Hladnih dana s temperaturom od 0oC ima godišnje od 20 do 40. U ljetnim
mjesecima temperatura je viša od 25oC 60 do 80 dana.
Srednje mjesečne temperature, prema podacima meteoroloških postaja Ogulin i
Karlovac, prikazani su u slijedećem dijagramima.
23/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
- meteorološka postaja Ogulin -
Dijagram 1-1
- meteorološka postaja Karlovac -
Dijagram 1-2
Godišnji je prosjek oborina 1.295 mm. Raspored padalina ukazuje na prijelazno
klimatsko područje, najviše padavina ima u siječnju (135 mm), travnju i svibnju (104
mm, 114 mm), kolovozu i rujnu (156 mm, 126 mm), te prosincu (154 mm), a najmanje u
ožujku (63 mm), veljači i lipnju (67 mm). Prostor prima dovoljne količine padalina, ali
veći dio se gubi u vapnencima.
- meteorološka postaja Ogulin -
Dijagram 1-3
Vjetar ovdje nije važan klimatski element. U ovom kraju 125 dana pušu sjeverni,
a 103 dana topli južni zapadni vjetrovi, koji se s jadranskog prostora preko Kapele
spuštaju već u veljači i ožujku kao tzv. snjegožderi (fen). Vjetar je lokalno uvjetovan,
srednje mjesečne temperature
0
5
10
15
20
25
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
srednje mjesečne temperature
0
5
10
15
20
25
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
srednje mjesečne količine oborina
0
50
100
150
200
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
24/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
ovisno prvenstveno o konfiguraciji terena. Jak i olujni vjetar prilično su rijetke pojave,
osobito na zapadnom dijelu područja.
Ima dosta hladnih i oblačnih dana, više od 130 kišnih dana, oko 60-70 dana sa
snijegom, koji se zadržava na zemlji oko 40 dana, a samo nešto manje od toga ima
dana s mrazom. Debljina snježnog pokrivača može biti oko 1 metar i više, snijega na tlu
može biti izmeńu listopada i svibnja.
Srednje mjesečne vrijednosti vlažnosti pokazuju mala godišnja odstupanja, a
prosječna godišnja vrijednost iznosi oko 80%, najvlažniji su prosinac i siječanj, a
najmanje vlažni srpanj ili travanj/svibanj.
Magla je učestala pojava. Najviše je ima u prosincu, siječnju i veljači. Posebno je
česta pojava nočne magle u dolinama Korane i Slunjčice.
25/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
2. PROCJENE UGROŽENOSTI PRAVNIH OSOBA
Temeljem Pravilnika o razvrstavanju grańevina, grańevinskih dijelova i prostora u
kategorije ugroženosti od požara pravne osobe razvrstane u I. i/ili II. kategoriju
ugroženosti od požara imaju obvezu izrade procjene ugroženosti od požara i tehnološke
eksplozije, a temeljem izrańene procjene plan zaštite od požara i tehnološke eksplozije.
Nadalje obveze koje proizlaze temeljem razvrastavanja u I. ili II. kategoriju ugroženosti
od požara je ustroj industrijskih profesionalnih ili dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi za
pravne osobe razvrstane u I. kategoriju ugroženosti od požara, odnosno ustroj
vatrogasnog dežurstva s odreńenim brojem profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca u
smjeni za pravne osobe razvrstane u II. kategoriju ugroženosti od požara i tehnološke
eksplozije.
Grad Slunj nema objekata koji su razvrstani u I. i/ili II. kategoriju ugroženosti od
požara i eksplozija.
26/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
3. ANALIZA POŽARNE UGROŽENOSTI I OCJENA STANJA
Ugroženost od požara ovisi o prirodnim karakteristikama (geološkom sastavu,
reljefu, tlu, klimi, vegetaciji), gustoći naseljenosti, razvijenosti komunikacija, mogućnosti
izbijanja i širenja požara na objektima u naseljima, industrijskim objektima,
elektroenergetskim postrojenjima i otvorenim prostorima.
3.1. Mišljenje o utjecaju prirodnih karakteristika
Grad Slunj se nalazi na kraškom terenu na kojem se nalaze tri kraške rijeke.
Karbonatne stijene su vodopropusne pa su i površinski vodotoci rijetki, a ako ih i ima
uglavnom su vrlo kratki, a velike količine voda su u podzemlju.
Prema tipu podloge jasno je da se podzemne vode javljaju na mnogim izvorima
malih kapaciteta ili pak tvore močvarne zone na ravničarskim dijelovima terena i
povećavaju vlažnost okolice neposredno uz izvore i u zoni otjecanja, a s područja
brežuljaka vodeni tokovi brzo odnose višak vode, što omogućava brže sušenje tla na
površini. Može se tvrditi da uglavnom geološka podloga utječe na porast požarne
ugroženosti otvorenih prostora Grada.
Umjereno toplo-kišnu klimu karakteriziraju topla ljeta (srednja temperatura
najtoplijeg mjeseca ne prelazi 23°C) i relativno hladne zime dok sušnih razdoblja nema.
Područje se nalazi na granici maritimnog i kontinentalnog režima oborina gdje je
količina oborina gotovo izjednačena u toploj i hladnoj polovici godine. Učestalost
oborinskih dana s različitim količinama oborine je 30 - 40% dana u godini. Veće dnevne
količine oborina su rjeńe. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad
70%. Godišnji hod naoblake ima maksimum zimi, a minimum u srpnju i kolovozu.
Raspored oborina, naoblaka i relativna vlažnost povoljno utječu na smanjenje
požarne ugroženosti otvorenih prostora Grada.
Jakost vjetrova je umjerena, relativno su postojani (periodi zatišja su kratki), tako
da se tlo na površini suši, ali ne velikim intenzitetom.
Može se zaključiti da sveukupan geološko-klimatski utjecaj ne povećava
značajno požarnu ugroženost otvorenih prostora Grada.
3.2. Mišljenje o gustoći izgrańenosti unutar požarnih sektora i zona i etažnost
grańevina
Naselje Slunj se širi s obje strane vodotoka Slunjčice i Korane. Stambeni
kompleks naselja uglavnom je koncetriran na lijevoj obali Slunjčice, dok se na desnoj
obali nalaze povijesni ostaci starog grada i francuskog magazina. Industrijska zona
smještena je na desnoj strani Korane gdje je u manjoj mjeri prisutno i stanovanje. Stari
dio Slunja sačuvao je ljevkasti nepravilni tlocrt izvornog trga - naselja, obodni položaj
kuća orijentiranih prema trgu. Materijali korišteni za gradnju dijelom su gorivi,
vatrootpornost je raznolika. Veći dio objekata (visine do P+4) je stare gradnje s drvenim
meńukatnim i tavanskim konstrukcijama te velikim brojem prozora s drvenom i
plastičnom stolarijom. Zgrade su meńusobno spojenih drvenih krovnih konstrukcija.
Ovdje posebno ističemo naselje Rastoke. Naselje se na dva dijela tj. na Gornje i
Donje Rastoke.
Gornje Rastoke nalaze se ispod ulice Stara cesta, rijeńe je naseljeno tj. ima
manje grańevina, a na tom prostoru se nalaze dva restorana. Skoro svi objekti omeńeni
su tokovima rijeke Slunjčice. Ovdje se nalazi samo jedan hidrant.
27/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Donje Rastoke nalaze se ispod Koranskog mosta, vrlo gusto naseljena, gdje su
objekti većinom vezani jedan sa drugim. Na prostoru se nalazi jedna konoba i kafić i to
uz pristupne puteve. Ovaj dio Rastoka nema hidrantsku mrežu.
Sve grańevine u naselju Rastoke izgrańene su krajem 19 stoljeća. Većina
grańevina izgrańena je iznad ili pokraj tokova rijeke Slunjčice. Donji djelovi kuća
izgrańeni su od kamena ili cigle, a gornji djelovi od drvene grańe. Niti jedna kuća u
naselju nema trvrdu ploču (betonsku) nego su sve napravljene od drvene grańe.
Na cijelom području Grada Slunja po tipologiji izgradnje nalaze se gotovo
isključivo niske zgrade stambene namjene s gospodarskim zgradama na grańevnoj
čestici.
Urbanizacija kao proces prisutna je u većini naselja Grada. Prevladavaju naselja
linijski organizirana uz postojeće prometnice, obostrano ili uz jednu stranu. Dio naselja
razgranato je izgrańeno. U prostoru naselja sačuvan je znatan dio tradicijske
arhitekture. Novi izgled naselja sukobljava se s tradicijom. U gradnji se primjenjuju cigla
i beton, što unosi i bitne promjene u izgled seoskih naselja i uopće poboljšava
stambene prilike.
Nova izgradnja je pretežno disperzna, s malom gustoćom izgrańenosti i
zauzimanjem većih površina.
Materijali korišteni za gradnju dijelom su gorivi, vatrootpornost je raznolika. Veći
dio objekata (do max. visine P+2) je stare gradnje s drvenim meńukatnim i tavanskim
konstrukcijama.
Mogućnost prijenosa požara s objekata na susjedne objekte je mala. Požarnih
zapreka unutar naselja u smislu sprječavanja širenja požara nema.
Grijanje objekata vrši se dijelom krutim gorivima (drvo), dijelom tekućim (lož-ulje)
te plinom (boce i pojedinačni spremnci) i električnom energijom. Posebnu opasnost
zbog starosti objekata i načina gradnje predstavljaju dimovodni kanali.
Cjelokupno područje Grada je jedno požarno područje s minimalno dvije požarne
zone (vrijeme intervencije unutar 15 minuta).
3.3. Mišljenje o starosti grańevina i potencijalne opasnosti za izazivanje požara
Prosječna starost objekata je 45 do 50 godina, a oko 40 % objekata datira od
prije 60 godina. To je dijelom uzrok lošeg grańevinskog stanja pojedinih objekata.
Materijali korišteni za gradnju dijelom su gorivi, vatrootpornost je raznolika. Stambeni i
gospodarski objekti uglavnom su jednoetažni do dvoetažni i meńusobno razmaknuti.
Kao što je i ranije navedeno objekti starije gradnje izgrańeni su od materijala
manje vatrootpornosti što se naročito odnosi na meńukatne i tavanske konstrukcije. U
takvim uvjetima požar koji nastane npr. u tavanskom prostoru prijeti da se brzo prenese
na stambeni dio grańevine.
Postoji problem dimovodnih kanala i dotrajalih i/ili improvizirano vońenih
električnih vodova. Stariji dimljaci imaju u pravilu u stijenke ugrańene stropne ili krovne
grede za koje postoji potencijalna opasnost od zapaljenja ukoliko se dimovodni kanali
ne održavaju i čiste redovno.
Kod električnih instalacija kao uzročnika požara značajan je faktor starosti
objekta u kojem se takve instalacije nalaze. Starija instalacija je poroznija i ima slabija
izolacijska svojstva. Nadalje problem predstavlja pravilno dimenzioniranje vodiča prema
stvarnom opterećenju, te sigurnosnih sklopki. Iz prakse je poznato da električni kablovi
28/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
nakon 10 godina korištenja i izloženosti mehaničkim oštećenjima postaju uzročnici
požara.
Kod seoskih domaćinstava poznat je problem izbijanja požara u stambenim i
gospodarskim objektima zbog korištenja improviziranih instalacija i korištenja
neadekvatnih električnih trošila za zagrijavanje.
Požari električnih instalacija mogu nastati i u novo izgrańenim objektima ali je
manja vjerovatnoća da će se proširiti na cijelu grańevinu iz prostora u kojem je nastao,
dok je kod starijih grańevina širenje požara na ostale djelove vjerovatnija.
3.4. Mišljenje o stanju mjera zaštite od požara za gospodarske objekte
Gospodarska djelatnost koncentrirana je u objektima malog gospodarstva. Za
sve gospodarske objekte djelomično su sprovedene osnovne mjere zaštite od požara
(grańevinske mjere zaštite od požara, mjere zaštite na električnim instalacijama i
ureńajima, mjere zaštite na gromobranskim instalacijama, mjere skladištenja zapaljivih
tekućina i mjere održavanja sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara). Opasnost
od prijenosa požara sa gospodarskih na ostale objekte je mala ili nepostojeća.
3.5. Mišljenje o mjerama zaštite za kulturno-povijesne objekte
Ovdje ističemo problem zaštite područja naselja Rastoke zbog načina gradnje i
položaja odnosno pristupačnosti naselju. Problemi su opisani u točki 1.15., 3.2., 3.7., i
3.18.3.
Za evidentirane spomenike graditeljstva primjenjuju se osnovne mjere zaštite od
požara, a objekti nemaju prostora visoke požarne ugroženosti.
3.6. Mišljenje o stanju mjera zaštite otvorenih površina
Šumama u vlasništvu države na području Grada upravlja Šumarija Slunj, Uprava
šuma – Podružnica Karlovac. Tijekom požarnih sezona Šumarija Slunj prema potrebi
vrši ophodnje. Provońenje mjera temelji se na Zakonu o šumama, Zakonu o
poljoprivrednom zemljištu, Zakonu o poljoprivredi, Zakonu o zaštiti od požara i
podzakonskim propisima.
Na području Grada postoji i prirodna baština, za koju se provode osnovne mjere
zaštite kao što je čišćenje, prorjeńivanje i slično.
Obalni pojas rijeke Slunjčice u cijelom toku zaštićen je prema Zakonu o zaštiti
prirode kao Zaštićeni krajolik. Tim riješenjem je i rijeka Korana zaštićena kao zaštićeni
krajolik u prostoru 1 km nizvodno od betonskog mosta na državnoj cesti (D1) u Slunju.
Zaštita se odnosi na prostor od ruba kanjona, a minimalno u širini 200 m (po 100 m od
srednje osi na obje strane).
Izrańene prosjeke, njihovo održavanje i planirana izgradnja te motrilačke postaje
i ophodarsko – izvidna djelatnost pozitivno utječe na ukupne mjere koje se provode na
otvorenim prostorima u cilju spriječavanja nastajanja i onemogućavanja širenja
eventualnog požara na otvorenom prostoru.
Dojava požara vrši se mobitelom Šumariji Slunj, DVD Slunj, DUZS - Centru 112
Karlovac, Policijskoj postaji Slunj.
Ustrojena interventna postrojba šumarije za gašenje požara doprinosi ukupnim
mjerama zaštite od požara otvorenih prostora.
29/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
HEP - Elektra Slčunj provodi godišnjim planom čišćenje trasa ispod dalekovoda i
vodova.
Hrvatske ceste - (Poduzeće za ceste) provodi godišnjim planom čišćenje i košnju
pojaseva uz ceste.
U odnosu na mjere zaštite od požara na poljoprivrednim površinama najveći
problem predstavljaju zapuštene i neobrańene površine koje su pogodne za nastanak i
širenje požara.
Gustoća raslinja (obraslost) utječe na opasnost od požara uslijed povećane
mogućnosti širenja požara i otežane mogućnosti djelovanja ljudstva i vozila pri gašenju
(šume nisu u potpunosti pročišćene).
U svrhu smanjenja opasnosti i mogućih šteta od požara u šumama se provode
biološki, preventivno-uzgojni radovi i druge mjere zaštite od požara. U tom smislu
Šumarija provodi:
- njegu sastojina,
- pravodobnu proredu sastojina, kresanje i uklanjanje gorivog materijala –
mehaničkim iznošenjem iz šume, uporabom strojeva za usitnjavanje ili kontroliranim
spaljivanjem,
- izradu i održavanje protupožarnih prosjeka i putova,
- uspostavu zaštitnih pojaseva.
Poduzete mjere na zaštiti od požara šumskih i poljoprivrednih površina nisu
dovoljne za efikasno i učinkovito sprečavanje nastajanja i širenja požara. Ovi nedostaci
ogledaju se u slijedećem:
- šumske površine dijelom su neureńene
- pojasevi uz ceste i puteve mjestimično su neuredni (trava, smeće),
- propisane mjere zaštite kod spaljivanja otpada na poljoprivrednom zemljištu se
ne provode redovito,
- mjere zaštite za vrijeme ubiranja šumskih plodova i lova često se ne provode,
- izostanak kontrole odlaganja otpada u šumama i uz poljoprivredne površine,
- nedostatak dijela opreme i sredstava za gašenje otvorenih površina,
- nedostatak znakova upozorenja i opasnosti uz puteve, ceste i osobito uz
šumske puteve i poljoprivredne površine.
3.7. Mišljenje o pristupnosti prometnica i površina za evakuaciju i gašenje
Prikazanom postojećom prometnom mrežom ostvaren je sustav koji omogućava
cirkulaciju cestovnog prometa u pravcu sjever-jug (glavni pravac) te u smjeru istokzapad
(sekundarni prometni pravci). Čitav sustav uglavnom zadovoljava prometne
potrebe.
Najznačajniji mostovi nalaze se u naselju Slunj na rijekama Korani i Slunjčici na
D1 koji imaju veliki značaj za promet. Ovi mostovi prema konstrukciji spadaju u
armirano-betonske.Takońer prema konstrukciji ne spadaju u posebno rizične objekte te
se samo uz posebnu nesmotrenost i nepažnju može dogoditi nesreća. Tunela na
području grada nema.
Prometnice s aspekta prometno-tehničkih elemenata djelomično zadovoljavaju.
30/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Najlošije stanje prvenstveno u grańevinskom smislu, je kod lokalnih cesta.
Uglavnom su preuske, neopremljene nogostupima i potpunom signalizacijom.
S aspekta zaštite od požara ovakvo stanje prometnica otežava, (brzina i
sigurnost), a djelomično usporava i onemogućava intervenciju.
U odnosu na minsko sumljivu lokaciju u naselju Pavlovac postoji problem kod
pristupa gasitelja pri intervenciji gašenja požara.
Naselja nisu urbanog karaktera već su ruralnog tipa, stambeni i privredni objekti
uglavnom su prizemni do jednoetažni (P i P+2 do max P+4) s dovoljno širokim
pristupom. Vatrogasnom tehnikom može se postojećim prometnicama prići do svakog
naselja i svih objekata. Nagibi su uglavnom mali (ispod 10%).
Problematična je pristupačnost naselju Rastoke. Putovi su uglavnom uski i stmi
(veći problem je u Gornjim Rastokama). U Gornjim Rastokama put prolazi ispod velike
stijene. Stjena se nalazi nad putem od križanja kod restorana ”Petro” od kućnog broja
29 pa sve do imanja Kovačević, Jareb (do kućnih brojeva 31,32 i 33). Do navedenih
kućnih brojeva može se samo prići s manjim vatrogasnim vozilom što znači da auto
cisterna i navalno vozilo ne mogu prići objektima.
U Donjim Rastokama imamo bolju situaciju jer su putevi širi i objekti se nalaze uz
sami put tako da vozilo može prići svim objektima bilo malo ili veliko. Jedini problem je u
Donjim Rastokama oko obiteljskih kuća (kućni brojevi 12,13 i 14) gdje se do tih objekata
ne može prići niti jednim vozilom.
Mjestimično je (ponekad) u snježnim zimskim danima otežan pristup u
brežuljkastom području. U slučaju većeg snježnog pokrivača najugroženiji bi bili zaseoci
udaljeni od glavnih prometnica: Blagaj ( s 29 stanovnika), Donja Glina (28 stanovnika),
Gornji Furjan (86 stanovnika), Sastavak (14 stanovnika), Zapoljak (8 stanovnika),
Arapovac (4 stanovnika), Polje (29 stanovnika), Jame (28 stanovnika), Lańevačko
Selište (11 stanovnika), Videkić Selo (20 stanovnika), Bukovac Perjasički (3
stanovnika), Klanac Perjasički (6 stanovnika), Donja Visočka (9 stanovnika), Kuzma
Perjasička (12 stanovnika), Crno Vrelo (6 stanovnika), Rabinja (nema stanovnika), Snos
(8 stanovnika), Veljunska Glina (16 stanovnika), Veljunski Ponorac (12 stanovnika) i
Stojmerić (3 stanovnika).
Na temelju Zakona o javnim cestama, Hrvatske ceste d.o.o. organiziraju i
ugovaraju održavanje državnih cesta u zimskom razdoblju sa za to osposobljenim
izvoditeljima te nadziru njegovo provońenje. Cesta se smatra prohodnom kada je
radovima na uklanjanju snijega omogućeno prometovanje vozila uz upotrebu zimske
opreme.
3.8. Mišljenje o uvjetima skladištenja, čuvanja i prijevoza opasnih tvari
Zapaljive tekućine, plinovi i druge opasne tvari koje se skladište ili koriste dijelom
su u podzemnim, a dijelom su u nadzemnim spremnicima i drugoj transportnoj ambalaži
(bačve, posude i dr.). Bačve, boce i druge posude, kako prazne, tako i pune nisu uvijek
odgovarajuće ispravno skladištene sa stanovišta zaštite od požara, čime se rizik od
pojave požara i/ili eksplozije povećava. Za količine koje svako domaćinstvo drži u
privatnim kućama ne može se potpuno procijeniti količina i ispravnost skladištenja, ali
svakako i one doprinose povišenju rizika.
U objektima kako javnih tako i privatnih sadržaja potencijalnu opasnost
predstavlja pojava nekontroliranog ispusta - razlijevanja goriva u kotlovnicama ili
31/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
ispuštanja plina, oštećenja dovodnih cijevi i ureńaja za napajanje gorionika, izbijanje
povratnog plamena iz kotla i drugih kvarova na automatici i ureńajima instalacije.
Naročita opasnost od izbijanja požara i eksplozije postoji kod neispravnih plinskih
instalacija i trošila. Potencijalnu opasnost predstavlja i iskrenje metala, iskrenje
električnih ureńaja i trošila, neoprezna uporaba otvorenog plamena, pušenje i druge
radnje u blizini i u toku rada sa opasnim tvarima.
U odnosu na transport opasnih tvari područjem Grada ne postoje podaci o
količinama, vrsti i načnu transporta, ali sigurno je da ova djelatnost znatno povećava
rizik od nastanka akcidenta, požara i/ili eksplozije, te se nužno mora poduzimati mjere
sukladno važećim zakonskim propisima, prvenstveno kod transportnih sredstava.
Područjem Grada prolazi glavni cestovni pravac za prijevoz opasnih tvari (D1).
Prijevoz opasnih tvari drugim cestama izvan cesta odreńenih Odlukom nije dozvoljen,
osim u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i stanovništva.
Obzirom da se benzinska postaja nalazi u Slunju, Plitvička 82, i plinska u Gornjem
Taborištu (uz to ima i spremnik benzina za vlastite potrebe Autoprometa) za iste postoji
potreba za opskrbom gorivom i plinom.
Nesreća na benzinskoj postaji INA-e u gradu Slunju, koja se nalazi uz D1 na
naseljenom području ugroženo bi bilo stanovništvo uz samu benzinsku postaju,
odnosno kućanstva od cca 200 stanovnika, uključujući u to i osobe koje bi se u tom
trenutku zatekle na benzinskoj postaji.
Ukoliko bi došlo do nesreće na plinskoj postaji Gornje Taborište, bilo bi ugroženo
cca 150 stanovnika.
Zbog moguće prometne nesreće koju može prouzročiti neispravno prijevozno
sredstvo, nepažnja vozača i sl., na cestama je prisutna opasnost nastanka akcidentne
situacije i požara, pri čemu su nužne intervencije vatrogasne postrojbe u zbrinjavanju
ozlijeńenih osoba iz oštećenih vozila, gašenju požara i sanaciji terena kao i potreba
uključivanja specijaliziranih tvrtki za postupanje sa opasnim otpadom. Budući da opasne
tvari zbog svojih svojstava kao što su: zapaljivost, eksplozivnost, oksidacija i sl., mogu
ugroziti ljude prouzročiti materijalnu štetu i onečistiti okoliš, u prijevozu opasnih tvari
potrebno je provoditi odgovarajuće mjere zaštite. Ukoliko dońe do nesreće za očekivati
je odreńen broj povrijeńenih i mrtvih, onečišćenje okoliša i materijalnu štetu.
3.8.1. Mjere zaštite objekata s eksplozivom
Grańevine u kojima se obavlja proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari
mogu se gradititi, odnosno postaviti samo na mjestu koje je odreńeno prostornim
planom ili drugim dokumentom prostornog ureńenja. Prilikom izradbe planova o
prostornom ureńenju mora se odrediti mjesto za gradnju grańevina u kojima se obavlja
proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari.
Pravna osoba koja proizvodi, skladišti i rukuje s eksplozivom mora posjedovati
rješenje Ministarstva unutarnjih poslova za tu djelatnost.
Eksplozivne tvari mogu se držati u skladištima, priručnim skladištima i u
prijenosnim spremnicima, koji su izgrańeni za smještaj, čuvanje i držanje eksplozivnih
tvari. Grańevine u kojima se eksplozivne tvari proizvode i skladište, moraju biti
osigurane od pristupa neovlaštenih osoba stalnim fizičko-tehničkim osiguranjem.
Utovar, istovar i pretovar eksplozivnih tvari može se obavljati izvan kruga pravne
osobe, koja te tvari proizvodi ili drži za obavljanje svoje redovne djelatnosti samo na
32/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
mjestima koje odredi policijska uprava na čijem području se obavlja utovar, istovar ili
pretovar eksplozivnih tvari.
U proizvodnji i prometu te rukovanju s eksplozivnim tvarima moraju se poduzeti
sve propisane mjere opreza i sigurnosne mjere kojima se osigurava zaštita života,
zdravlja i sigurnosti ljudi, materijalnih dobara i okoliša.
Rukovanje eksplozivom i poslove miniranja smiju obavljati samo stručne osobe.
U radu sa eksplozivnim tvarima u svemu se pridržavati odredbi Pravilnika o
uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (NN
26/09).
3.9. Mišljenje o odlagalištu i zbrinjavanju otpada
Na odlagalištu se deponiraju kućni, ulični, industrijski mješani otpaci i otpaci iz
trgovina i drugih radnji. Ovi otpaci čine pretežni dio svih otpadaka. Oni se kemijski i
biološki razgrańuju, a pritom se stvaraju kruti, tekući i plinoviti produkti. Ovo predstavlja
idealne uvjete za pojavu požara jer su ispunjeni uvjeti za gorenje budući da su prisutni
goriva tvar, kisik i temperatura, odnosno toplina ili izvor paljenja.
Požari su pojava karakteristična za smetlišta. Oni onečišćuju atmosferu otrovnim
produktima nepotpunog izgaranja, a predstavljaju opasnost širenja požara na okolno
raslinje. Ispravna tehnologija odlaganja otpada svodi ih na najmanju moguću mjeru.
Za postojeće odlagalište komunalnog otpada Pavlovac planirana je sanacija
odlagališta otpada uz nastavak odlaganja do konačnog zatvaranja, odnosno godinu
dana nakon izgradnje regionalnog Centra za gospodarenje otpadom. Nakon sanacije
prostor odlagališta otpada biti će korišten kao lokacija za prikupljanje i pretovar
komunalnog i neopasnog otpada, te opasnog otpada (uključivo i ureńenje prostora za
reciklažno dvorište).
3.10. Mišljenje o stanju sustava vodoopskrbe
Pokrivenost naselja i prostora Grada hidrantima je osrednja jer je jedino urbani
dio Slunja pokriven hidrantima. Nema hidranta uz postojeće odlagalište otpada.
Otvorene površine na području Grada nisu pokrivene hidrantima, ali riječ je o
poljoprivrednim, šumskim i dr. površinama s manjim brojem naselja. Na području Grada
nalaze se tri veće rijeke (Slunjčica, Korana i Mrežnica), a koje se mogu koristiti za
vatrogasne potrebe kao neiscrpni izvori vode za gašenje požara.
U sustavu je tijekom ljetnih mjeseci osjetni pad tlaka.
Lokacija crpilišta je ograńena, a predstavlja dio I. zone zaštite na lijevoj obali.
Ostale zone zaštite vodocrpilišta nisu adekvatno rješene, pa su incidentne situacije
uzrok zatvaranja vodocrpilišta, a grad ostaje bez vode.
Dio domaćinstava ima i vlastite spremnike vode, uglavnom manjih zapremina.
Sustav vodoopskrbe gledano u cjelini je zadovoljavajući
Minimalne potrebne količine vode koje treba osigurati:
tablica 3-1
koje mogu isporučiti broj
stanovnika
na području potrebne minimalne
količine vode po jednom požaru
Ukupna
količina vatrogasaca vozila
x 1000
računski broj
istovremenih
požara l/s =l/min =m3/h m3/2h u navali / izlazu
6-10 1 15 900 108 108 10/ 12 2
*200 l/min isporučuje grupa od dva (2) vatrogasca na jednom C mlazu
** 1 odjeljenje = 3 “C” mlaza (usnac f 12 mm i tlak 2,5 - 3 bara) = 10 l/sek = 600 l/min = 36 m3 na sa
33/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
3.11. Mišljenje o stanju distributivnih mreža energenata
3.11.1. Elektroenergenti
Od distributivnih mreža energenata postoji elektrodistribucija. Dio domaćinstava i
gospodarskih subjekata koristi i krute, plinovite i tekuće energente, ali se napajaju iz
vlastitih spremišta.
Elektroenergetski razvod koji je izveden nadzemnim vodovima povećava rizik od
nastajanja požara, ne samo radi privlačenja atmosferskih pražnjenja, već i stoga što
kvarovi kratkih ili dozemnih spojeva mogu uzrokovati požar (iskrenjem). Trase
dalekovoda koje prolaze šumskim područjem redovito se čiste i održavaju, a po potrebi
se vrši i sječa stabala koje bi smetalo. O sječi stabala na trasama dalekovoda izrańuje
se godišnji plan u suradnji s Hrvatskim šumama.
Sve TS koriste suhe ili uljne transformatore (mineralna ulja) koje s gledišta
vatrozaštite ne predstavljaju poseban problem. Objekti imaju provedene osnovne mjere
zaštite od požara.
Stanje niskonaponske mreže distributera je uglavnom sanirano, ali kod potrošača
nije u potpunosti, osobito kod starijih stambenih objekata.
S aspekta zaštite od požara može se konstatirati slijedeće: isključenja napona na
dalekovodima vrši se 10 kV prekidačima u TS 35/10. Gašenje električnog luka kao
potencijalnog izvora požara vrši se u lučnim komorama prekidača. Svi kratki spojevi,
zemljospoj, dvopolni i tropolni kratki spoj isključuju se trenutno, nadstrujnim relejima u
napojnoj trafostanici, pa su vrlo rijetki uzroci nastajanja požara.
Na 10 kV dalekovodima postoje rastavne naprave (tkz. linijski rastavljači) kojima
se pojedine dionice dalekovoda ili pojedine TS stavljaju u beznaponsko stanje.
Zaštita od atmosferskih pražnjenja i od sklopnih prenapona osigurana je
adekvatnim odvodnicima prenapona koji su direktno uzemljeni i stoga rijetko mogu biti
potencijalni uzrok požara.
Osnovni izvor opasnosti na sustavima za distribuciju električne energije je sama
električna energija svih zastupljenosti naponskih razina. Proporcionalno visini napona
odnose se i veličine energetskih tokova pa i razvijena toplinska energija nastala prilikom
kvara.
Najčešći izvor opasnosti koji može pridonijeti nastanku požara je pojava
električnog luka u statičnom stanju ( iskrenje na lošem kontaktu, nedozvoljeno
zagrijavanje vodiča i ureńaja od preopterećenja, slabljenje izolacije i sl. ) i pri isključenju
sklopnih aparata u dinamičkom stanju. Pojavu električnog luka mogu izazvati i
prenaponi atmosferskog porijekla i sklopni prenaponi. Unutarnji prenaponi u
transformatoru mogu izazvati eksploziju kotla sa zapaljenjem transformatorskog ulja i
jakim požarom.
Postojeće prijenosne mogućnosti za potreban transport električne snage do
područja Grada za zahtijevano napajanje potrošača električnom energijom ocjenjuju se
zadovoljavajućim, ali ostaje potreba osiguranja kvalitetnog rezervnog napajanja
područja unutar Grada.
3.11.2. Transport i distribucija plina
Plinovodi i objekti na plinovodu izvode se prema odgovarajućim propisima i
standardima a iz kojih se za potrebe ovog dokumenta može izdvojiti ove smjernice:
34/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
- najmanja udaljenost stambenog objekta od osi magistralnog plinovoda mora biti
30 m, osim ako se već provodi urbanistički plan na području trase, a tada je za:
Tablica 3-2
promjer plinovoda (mm) <125 125-300 300-500 >500
min. udaljenost (m) 10 15 20 30
- udaljenost od bilo kojeg objekta do mjerno regulacijskog postrojenja mora biti
minimalno 30 m, osim ako je postrojenje u zidanom objektu, a tada je za:
Tablica 3-3
kapacitet postrojenja (m3/h) <30 000 >30 000
min. udaljenost (m) 15 25
- udaljenost osi plinovoda od ostalih objekata:
Tablica 3-4
vrsta objekta min. udaljenost (m)
druge podzemne instalacije i melioracijski objekti 0,5
temelji grańevina ako se ne ugrožava stabilnost 1
regionalni i lokalni putovi 5
industrijski kolosjeci 15
magistralni putovi i nasipi reguliranih vodotokova i kanala 10
auto putovi i željezničke pruge 20
nadzemni dijelovi cjevovoda do bilo kojih putova 30
Za distributivni dio plinske mreže dobro je držati se ovih smjernica:
- plinovode ne polagati u zajedničke rovove sa uzemljivačem, elektrovodovima,
parovodima, cjevovodima za transport agresivnih tvari i slično, u otvore podruma,
liftova, ventilacije i u dimovode; plinsku instalaciju uzemljiti,
- pri prodoru plinovoda u objekte s plinskim trošilima, na vanjskoj strani fasade
ugraditi ventil za zatvaranje; ispred trošila ugraditi ventil za zatvaranje,
- kod svih potrošača vršiti zapisnički redovne preglede, kontrole i propisana
ispitivanja instalacije i trošila od za to ovlaštene osobe,
- plinske instalacije koje se nalaze u grańevinama u kojima se plin upotrebljava u
tehnološkom procesu ili za zagrijavanje radnih prostora moraju se ispitati u roku koji nije
duži od 5 god., dok ispitivanje plinske instalacije u stambenim prostorima se mora
obaviti kod umjeravanja brojila u roku koji nije duži od 10 god.,
- radove na rekonstrukciji, adaptaciji postojeće i izvedbi nove plinoinstalacije
povjeriti kvalificiranim i ovlaštenim stručnjacima,
- koristiti samo tehnički ispravna plinska trošila, te trošila koja isijavaju znatniju
količinu topline udaljiti od zapaljivih tvari i koristiti samo u vremenu kad je moguć njihov
nadzor i kontrola.
Gašenje požara plina na postrojenju obavljati raspršenim mlazom vode u velikim
količinama ili vatrogasnim aparatima. Požar će se najlakše ugasiti ako u potpunosti
zatvorimo dotok plina, stoga je potrebno kontaktirati najbližeg tehnologa koji će odrediti
najbliže mjesto za zatvaranje oštećene cijevi. Ako to nije moguć, obavljati hlańenje
postrojenja vodom, a plin pustiti da kontrolirano izgara.Prisutnost ostalog plina koji
istječe a nije obuhvaćen požarom, potrebno je provjeravati kontinuiranim mjerenjem
ureńajem koji registrira smjese eksplozivnih plinova radi sigurnosti prisutnog osoblja.
3.12. Izračun bodova prema Mjerilima za procjenu opasnosti od šumskog požara
Prema podacima koji su bili dostupni prikazuje se samo opći proračun za 7
slučajeva radi prikaza bodovnog raspona (tip vegetacije, ureńenost i antropološki utjecaj
kao varijable) u slijedećoj tabeli. Detaljan proračun je izradila Šumarija Slunj što je
preuzeto od Šumarije i prikazano u grafičkom prilogu te u tablici s iskazom površina
35/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
prema ugroženosti od požara (tablica 3-6). Donja tablica je samo orijentir i prikaz
najčešćih slučajeva na području za slučaj najzastupljenije bijelogorične šume (stupac 1-
5) bukve i graba i ostale bjelogorice što nosi 80 bodova u slučaju heliofilnih sastojina
(grab) i 40 u slučaju sciofilnih sastojina (bukva). Nadalje se uzela u obzir različita starost
navedenih sastojina 30-60 god i iznad 60 god., područja u kojima se nalaze sa različitim
antroploškim utjecajem, klimatski uvjeti, tlo, nadmorska visina, inklinacija terena i
ureńenost šuma. Presotala 2 slučaja (stupci 6 i 7) prikazani su za sciofilnu crnogoricu
(smreka) te mješovitu heliofilnu šumu. U prikazu izračuna korišten je podatak da je
prosječna starost crnogorice 20-30 god.
Tablica 3-5
Bodovi 1 2 3 4 5 6 7
Crnogorica heliofilna 160
Crnogorica sciofilna 120
Mješovito heliofilno 140
Mješovito sciofilno 80
Listopadno heliofilno 80
Listopadno sciofilno 40
Makija 200
Tip vegetacije
Šikara-šibljak 160
80 80 80 40 40 120 140
< 30 godina 40
30-60 godina 20 Starost
> 60 godina 0
20 0 20 0 20 40 20
I kategorija 60
II kategorija 40 40 20 40 20 40 20 40
Antropološki
utjecaj
III kategorija 20 20 20
< 9 °C 10
9-12 °C 20 Temperatura
>12 °C 30
20 20 20 20 20 20 20
< 800 mm 30
800-1200 mm 20 Padaline
> 1200 mm 10
10 10 10 10 10 10 10
< 70 % 30
70-80 % 20
Relativna
vlažnost zraka
> 80 % 10
20 20 20 20 20 20 20
I kategorija 80
II kategorija 60
III kategorija 40
Podloga-tip tla
IV kategorija 20
60 60 60 60 60 60 60
Južna / ravničarska 20
Zapadna / Istočna 10 Ekspozicija
Sjeverna 5
20 5 10 5 10 20 20
< 500 m 15
500-800 m 10
Nadmorska
visina
> 800 m 5
15 15 15 10 10 15 15
> 45 ° 15
31-45 ° 10 Inklinacija
15-35 ° 5
0 0 0 5 5 0 0
Neureńeno 40
Djelomično ureńeno 20
Ureńenost
šuma
Ureńeno 10
10 20 20 20 20 20 40
UKUPNO BODOVA 295 250 315 210 255 345 405
KATEGORIJA UGROŽENOSTI I - IV III IV III IV IV III II
Primjena Mjerila i bodovanja na zemljovide (vidi se u grafici) dala je rezultat:
Tablica 3-6
l
okacija
veoma velika
požarna
ugroženost -
I stupanj (ha)
velika požarna
ugroženost -
II stupanj (ha)
srednja pož.
ugroženost
III stupanj
(ha)
mala pož.
ugroženost -
IV stupanj
(ha)
Šume u vlasništvu države na području grada prema podacima šumarije Slunj, karti Šumarije i proračunu
Grad Slunj - 2506,15 2797,08 1403,62
36/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
3.13. Uzroci dosadašnjih požara
Od uzroka požara najčešće se javlja toplinska energija, električna energija te
kemijska i mehanička energija. Po načinu izazivanja prisutno je namjerno izazivanje,
izazivanje požara iz nehata - nepažnje, zatim dječja igra i prirodna pojava.
Primjeri požara uzrokovanih paljenjem korova i drugih poljodjelskih aktivnosti
ukazuju na povišen rizik od požara u okolici obrańenog zemljišta te manjim dijelom
uslijed kućnih aktivnosti (loženja radi grijanja, kuhanja ili aktivnosti vezanih za uporabu
plina, zapaljivih tekućina, iskrećeg alata). Starosna dob ljudi ima značajnog udjela na
izbijanje požara (požari uzrokovani nepažnjom vrlo starih ili vrlo mladih).
Tablica 3-7
požara na objektima
loše održavanje (čišćenje) dimovodnih kanala
atmosfersko pražnjenje i neispravna gromobranska instalacija
nepravilna upotreba otvorene vatre
neispravna električna i plinska instalacija i upotrebljeni ureńaji
nehat, nepažnja
Tablica 3-8
požara na otvorenim prostorima
spaljivanje otpadaka ili raslinja na poljoprivrednim površinama
kvarovi na električnim vodovima
atmosfersko pražnjenje
nepažnja, namjerna paljevina
Obzirom na vrste gorivih materijala, količinu i razmještaj, očekuje se pojava
manjih požara koje uz pravovremenu intervenciju gase manje vatrogasne snage (na
otvorenom prostoru) ili osoblje zahvaćenih objekata. Kašnjenje uzbunjivanja i
intervencije rezultiralo bi proširenjem požara i prijenosom na susjedne objekte i
otvorene prostore.
Širenje i razvoj požara bitno zavisi od vatrootpornosti konstrukcije objekata i
djelatnosti koje se obavljaju u objektima i na otvorenom prostoru, te od strujanja zraka i
smjera vjetra. U strmijim i gustim dijelovima naselja postoji problem otežanog pristupa
vatrogasnim vozilima i tehnikom. Takva konfiguracija omogućava i brži prijenos požara
po nezahvaćenim dijelovima naselja.
3.14. Moguće vrste i opseg požara na području Grada
3.14.1. Klase požara
S obzirom na vrste gorivih materijala, količinu i razmještaj, očekuje se pojava
manjih požara svih klasa (A, B, C, D prema HRN EN 2:1997) koje uz pravovremenu
intervenciju gase manje vatrogasne snage. Kašnjenje uzbunjivanja i intervencije
rezultiralo bi proširenjem požara i prijenosom na susjedne objekte i otvorene prostore.
Širenje i razvoj požara bitno zavisi od vatrootpornosti konstrukcije objekata i
djelatnosti koje se obavljaju u objektima i na otvorenom prostoru, te od strujanja zraka i
smjera vjetra. U gustim dijelovima naselja postoji problem otežanog pristupa
vatrogasnim vozilima i tehnikom. Takva konfiguracija omogućava i brži prijenos požara
po nezahvaćenim dijelovima naselja.
Na ovom području može se najčešće očekivati pojava požara klase A (krute
gorive tvari) u stambenim grańevinama i na otvorenom prostoru, a rjeńe i klase B
(zapaljive tekućine) i to samo na mjestima njihova skladištenja i/ili pretakanja te u
vozilima. U stambenim i poslovnim objektima na području Grada Slunja u pravilu nalaze
se gorive tvari kao što su PVC, papir, drvo, tkanina i njima slični materijali, a rjeńe
zapaljive tekućine, kao što je nafta (samo u gospodarstvu za potrebe grijanja i
37/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
tehnoloških postupaka te u vozilima za njihov pogon) ili u skladištima naftnih derivata, te
u manjoj mjeri u drugim skladištima kao maziva u pogonima. Na požarima otvorenog
prostora mogu se očekivati gorive tvari kao što je drvo, suho lišće i suha trava, koji se
razvrstavaju u klasu A požara.
Osnovne karakteristike gorivih tvari koje se očekuju u požarima stambenih
grańevina i na otvorenom prostoru na području Grada Slunja:
Tablica 3-9
PVC – izolacija:Mješavina polivinil – klorida, omekšivača, stabilizatora i drugih sastojaka kao što su pigmenti,
punila, podmazivači i sl. Na višim temperaturama postaje meka dok na nižim tvrda.
Kalorična vrijednost 13,6 - 46 (21 prosjek) MJ/kg
Izolacijski otpor 109 - 1012 m
Dielektrična čvrstoća 60 - 70 kV/mm
Toplinska postojanost do 90şC
Teoretska specifična toplina koja se oslobańa u požaru 11,66 - 40 MJ/m2 min
Klasa požara prema HRN Z.C0.003 A
Kategorija opasnosti Fx III C Fu
Prilikom gorenja oslobańa se gusti dim i otrovni plinovi
Sredstvo za gašenje raspršena voda
Sredstva za gašenje pod naponom prah, CO2, halon
Papir
Temperatura samozapaljenja 180 - 250 °C
Donja kalorična moć 16,4 MJ/kg
Teoretska specifična toplina požara 4,42 MJ/m2 min
Klasa opasnosti prema HRN Z.C0.005 Fx III C
Klasa požara prema HRN Z.C0.003 A
Sredstvo za gašenje voda, prah ABC
Drvo
Temperatura samozapaljenja meko drvo: 310 - 350 °C
tvrdo drvo: 350 - 410 °C
Donja kalorična moć 16 - 16,7 MJ/kg
Teoretska specifična toplina požara 15,87 - 17,76 MJ/m2 min
Klasa opasnosti prema HRN Z.C0.005 Fx IV C
Klasa požara prema HRN Z.C0.003 A
Sredstvo za gašenje voda, prah ABC
Tkanina (pamuk, svila, lan i umjetna vlakna)
Temperatura samozapaljenja 500°C
Donja kalorična moć 17 MJ/kg
Teoretska specifična toplina požara 20,4 MJ/m2 min
Klasa opasnosti prema HRN Z.C0.005 Fx III C
Klasa požara prema HRN Z.C0.003 A
Sredstvo za gašenje voda, prah ABC
Osnovne karakteristike gorivih tvari, pored navedenih, koje se očekuju u
požarima prometnih sredstava i na skladištima na području Grada Slunja:
Tablica 3-10
Benzin
vrsta opasne tvari zapaljiva tekućina
temperatura plamišta –21 do –18 °C
temperatura samoupale 370 - 456 °C
temperatura plamena 1200 °C
granica eksplozivnosti 0,8 - 7,4 vol%
kalorična vrijednost 42 MJ/kg
klasa požara B
sredstvo za gašenje pjena, prah
Diesel gorivo
vrsta opasne tvari zapaljiva tekućina
temperatura plamišta 55 °C
temperatura samoupale 220 °C
temperatura plamena 1000 °C
granica eksplozivnosti 0,6 - 6,5 vol%
kalorična vrijednost 42 MJ/kg
klasa požara B
38/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
sredstvo za gašenje pjena, prah
Plin (propan-butan)
Ukapljeni naftni plin prema HRN B.H2.134 ima slijedeći sastav:
max. 65% butana, 3% metana i etana, 1% pentana, 31% propana
Svojstva glavnih sastojaka (butan i propan)
Tablica 3-11
svojstva
relativna
gustoća
granice
eksplozivnosti
klasa opasnosti
plin
kalori
čna
moć
(MJ/k
g)
zrak=1 voda=1 DGE GGE
temperatura
samozapaljenja
(oC)
tlak pri
20°C
(bar)
klasa
ponašanja
u požaru* zdravlje zapaljivost
propan 46,6 1,55 0,509 2,1 9,5 465 7,5 FxIA 1 4
butan 45,8 2,10 0,583 1,9 8,4 405 1,2 FxIA 1 4
*Klasa ponašanja u požaru (HRN Z. CO. 005)
*Klasa opasnosti (HRN Z.CO. 012):
Tablica 3-12
plin relativna gustoća karakteristike širenja opasnosti
propan,
butan
> 1, teži od zraka
- skupljaju se na podu, posebno u
udubljenjima, podrumima, kanalima, usjecima.
- šire se slično tekućinama
- u prostorijama i na otvorenom
opasni, teško se razrjeńuju, zato su
duže vremena opasni
3.14.2. Razvoj požara po fazama na grańevinskim objektima
Razvoj požara u objektima omeńenim grańevinskim elementima pokazuje tri
karakteristične faze i to:
- 1. faza - obuhvaća zapaljenje i početak razvoja požara, s intenzivnim porastom
temperature i velikim oslobańanjem dima i plinova. Brzina razvoja ovisi o postotku
kisika, karakteristikama i razmještaju gorivog materijala u prostorijama objekta;
- 2. faza - obuhvaća puni razvoj požara gdje se postižu najveće temperature.
Razvoj požara u ovoj fazi bitno će utjecati na vatrootpornost konstrukcije objekta.
Odgovarajuća vatrootpornost konstrukcije zadržati će moć nošenja, spriječiti širenje i
prenošenje požara u susjedne prostore i objekte;
- 3. faza, nazivom prelom požara - najčešće je uzrokovana akcijom vatrogasaca.
Hlańenje konstrukcije može dovesti do daljnjih promjena strukture dijelova konstrukcije,
odnosno objekta, pa i do rušenja.
Faza 1
Paljenje
Faza 1
Tinjanje
Faza 2
Flash over
Faza 2
Razbuktavanje
Faza 3
Gašenje
požara
Vrijeme Temperatura
39/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
3.14.3. Razvoj požara i njegovo spriječavanje
Razvoj požara se u svrhu dokazivanja vatrootpornosti grańevinskih elemenata
prati prema “Standardnoj krivulja porasta temperature u ovisnosti o vremenu trajanja
požara” iz norme ISO 834 ili HRN DIN 4102 koja je u svijetu prihvaćena krivulja za tu
namjenu.
Standardna krivulja porasta temperature u ovisnosti o
vremenu trajanja požara
0
200
400
600
800
1000
1200
0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360
(min)
°C
Temeljem navedene norme trajanje se požara može računski dokazati, te u
svakoj minuti njegovog tijeka očitati temperaturu koja se u stvarnom požaru neznatno
razlikuje. Poznavanje ovih temperatura veoma je važno kako bi se ispravno upotrijebili i
ugradili materijali i sustavi na ona mjesta u zgradi koja će primarno biti izložena moguće
nastalom požaru te zaštititi evakuacijski putovi u cilju brzog i sigurnog napuštanja
zgrade.
U uvjetima pravovremene intervencije gašenja požara znatno se smanjuje
mogućnost proširenja požara izvan zahvaćenog prostora odnosno zone.
3.15. Količine potrebne vode, broja vatrogasaca i vozila temeljem proračuna
gašenja pretpostavljenog požara otvorenog prostora i objekata
Potreban broj vatrogasaca za područje odreńuje se na način da se izračuna
potreban broj vatrogasaca temeljem taktičke pretpostavke gašenja požara na
najnepovoljnijem objektu i karakterističnim (najčešćim) objektima koji se nalaze na
području Grada, pri čemu je potrebno voditi računa o broju istovremenih požara. Ovako
dobiveni broj vatrogasaca po smjenama uvećava se za operativnog dežurnog i
rashode, te za zapovjednika postrojbe i njegovog zamjenika. (Naputak MUP RH,
Uprave za inspekcijske i upravne poslove, Inspektorat unutarnjih poslova, broj.
511-01-75-30502/2-03-1/3, od 30.04.2003. god).
Za izračun potrebnog broja vatrogasaca, vozila i tehnika za gašenje požara
otvorenog prostora nema prihvaćene hrvatske metode pa se kod ovog proračuna
koriste iskustvene norme uz nadogradnju i primjenu u svijetu prihvaćenih postupaka
odreńivanja snaga i sredstava za gašenje požara otvorenog prostora.
40/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
3.15.1. Potrebne količine vode, broj vatrogasaca i vozila temeljem broja
stanovnika
Minimalne potrebne količine vode koje treba osigurati:
Tablica 3-13
koje mogu isporučiti broj
stanovnika
na području potrebne minimalne
količine vode po jednom požaru
Ukupna
količina vatrogasaca vozila
x 1000
računski broj
istovremenih
požara l/s =l/min =m3/h m3/2h u navali / izlazu
6-10 1 15 900 108 108 10/ 12 2
*200 l/min isporučuje grupa od dva (2) vatrogasca na jednom C mlazu
** 1 odjeljenje = 3 “C” mlaza (usnac f 12 mm i tlak 2,5 - 3 bara) = 10 l/sek = 600 l/min = 36 m3 na sat
3.15.2. Proračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje požara temeljem
proračuna požarne fronte za požarnu elipsu
Izračunava se broj potrebnih vatrogasaca Nv kriterijem 1 vatrogasac na svakih 15
m požarne fronte uz moguć pristup tehnike i dovoljnu količinu sredstava za gašenje.
Ulazne veličine su brzina vjetra vv (km/h) i o njoj ovisna brzina širenja gorenja vp
(m/min) te požarna površina u trenutku otkrivanja P (m2). Izračunavaju se požarna
fronta za požarnu površinu (elipsu) u trenutku dojave te po dolasku vatrogasne
postrojbe.
2
O
F= F - duljina požarne fronte (m)
) b a ( 2 O 2 2+ × × p = O - opseg požarne površine (m)
p × × = 0 0 0 b a P
P0 - površina u trenutku otkrivanja požara (m2)
a0, b0 - poluosi elipse u trenutku otkrivanja požara (m)
p × × = b a P P - površina elipse (požara) (m2), a , b - poluosi elipse (m)
n
v
0
0 v 1 , 1
b
a
b
a × = = n = 0,464 = const, vv - brzina vjetra (km/h)
2
t v
a a p
0
×
+ = vp - brzina napredovanja požara (m/min), t - vrijeme do početka intervencije
15
F
N= Nv - potreban broj vatrogasaca
brzina vjetravv
(km/h)
brzina napredovanja požara vp (m/min)
10 1
20 2,5
30 9
40 32
50 65
Tablica 3-14
vv (km/h) 10 20 30 40 50
P0 (m2) vatrogasaca za intervenciju u vremenu t=15
min
100 4 6 12 38 76
400 4 6 14 40 78
900 6 8 16 42 80
1600 8 10 18 44 82
2500 10 12 20 46 84
3600 12 14 22 50 86
4900 12 16 24 52 88
6400 14 18 26 54 92
8100 16 20 28 56 94
P0
P
F
b0
a0
b
a
vv j e t r a
vp o ž a r a
F0
10000 18 22 30 58 96
41/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Dijagrami uz prethodnu tablicu:
Broj vatrogasaca koji sudjeluju u akciji gašenja ako se intervenira za 15 minuta
ovisno o površini u trenutku dojave i brzini vjetra
0
20
40
60
80
100
120
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000 9000 10000
Površina u trenutku dojave (m2)
Broj vatrogasaca
10 km/h
20 km/h
30 km/h
40 km/h
50 km/h
Broj vatrogasaca koji sudjeluju u akciji gašenja na površini od 2500 m2 u
trenutku dojave u ovisnosti o brzini vjetra i vremenu dolaska na intervenciju
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
0 3 6 9 12 15
Vrijeme (min)
Broj vatrogasaca
10 km/h
20 km/h
30 km/h
40 km/h
50 km/h
Broj vatrogasaca koji sudjeluju u akciji gašenja ako se intervenira za 15 minuta
u ovisnosti o brzini vjetra na površini od 2500 m2 u trenutku dojave
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
10 15 20 25 30 35 40 45 50
Brzina vjetra (km/h)
Broj vatrogasaca
Dobiveni rezultati prikazuju broj vatrogasaca potreban za spriječavanje širenja i
gašenje požara pri vremenu intervencije od 15 minuta što se smatra maksimalnim
vremenom za pravovremenim dolaskom i uvjetom za uspješnost intervencije.
42/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Zaključak je da se najveći učinak (uspješna intervencija s manjim brojem
vatrogasaca) postiže uz pravovremenu dojavu odnosno uz što manju požarnu površinu
u trenutku dojave. S porastom brzine vjetra odnosno kašnjenjem intervencije značajno
raste i požarna površina i potreban broj vatrogasaca.
3.15.3. Proračun broja vatrogasaca uz provedbu mjera rasčišćavanje terena i
paljenje susretne vatre
Uz pretpostavku da se požar ne može uspješno zaustaviti bez sječe i
raščišćavanja terena ispred fronte požara i paljenja susretne vatre, slijedeće jednadžbe
i slijedeća tablica daju okvirne podatke o broju ljudi potrebnih za te poslove pri
odreńenim uvjetima (brzina vjetra, požarna površina).
D – udaljenost od fronte F0 do mjesta radova
vp – brzina napredovanja fronte požara
t – vrijeme potrebno za početak radova
Dsp - udaljenost od Fronte F0 do mjesta radova ako se pali susretna vatra
L – duljina linije paljenja susretne vatre
t v D p × =
p
p sp
p sp v
v v
L t v D
+
× + × =
vsp – brzina napredovanja fronte susretne vatre
Tablica 3-15
gustoća potreban broj dana po čovjeku za gašenje 1 ha pri vjetru
šume slabom umjerenom jakom vrlo jakom
slaba 0,5 1 2 3
srednja 1 4 6 10
velika 2 5 10 20
U slučaju požara male početne površine od 400 m2 i brzine vjetra od 20 km/h,
kad je pristup vatrogasnom tehnikom omogućen, potrebno je 6 vatrogasaca za efikasnu
intervenciju (Tablica 3-14).
U slučaju kad pristup na požarište nije omogućen (bez izravnog pristupa,
neristupačni teren i sl.), za gašenje 1 ha šume srednje gustoće pri umjerenom vjetru po
čovjeku su potrebna 4 dana (96 sati) (Tablica 3-15), što znači da će za zaustavljanje
požara iz primjera raščišćavanjem terena i eventualnim paljenjem susretne vatre
uvježbanoj ekipi biti potrebna 2,77 radna dana. Fronta napreduje cca 2,5 m/min, ako
radovi kreću za cca 15 min od početka dojave požara, na udaljenosti od cca 60 min od
fronte F15min, i liniju paljenja duljine L u vremenu od 40-45 min od početka radova
potrebno je angažirati cca 66 ljudi. Primjer nam pokazuje da je ispravan put u zaštiti od
požara otvorenih prostora preventivno čišćenje putova za pristup vatrogasaca i tehnike
pa i izrada vatrobranih prepreka i prosjeka odnosno prosjeka s elementima šumske
ceste.
Uz vatrogasce na fronti, treba računati i na odgovarajući broj vozača-vatrogasaca
koji djeluju s navalnim odnosno šumskim vozilima te autocisternama.
3.15.4. Proračun potrebnog broja vatrogasaca, vatrogasnih vozila i vode za manji
požar otvorenog prostora
Ulazni parametri:
Na području Grada najzastupljenija je bjelogorična šuma pretežno bukve, hrasta,
graba te ostale tvrdolisne i mekolisne bjelogorice. Prosječna starost bjelogorične šume
je oko 60 god. U šumama četinjače pretežno je zastupljena smreka, ariš, borovac i bor.
Prosječna starost crnogorične šume je oko 30 god.
- Hidrantske mreže nema.
43/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
- Vrijeme dolaska do šumskih površina kreće se od 10–15 min od trenutka
izlaska vatrogasaca iz postrojbe, za proračun će se koristiti vrijeme intervencije u roku
15 min.
Izmjerena maksimalna srednja stalna brzina vjetra na ovom području je 3,1 m/s
(uzima se približno 10 km/h)
Prema statističkim podacima iz Nacionalog provedbenog plana u šumskom
požaru prosječno izgori 23 t/ha drvne biomase.
Kalorična vrijednost bjelogoričnog drva je 16-18 MJ/kg, a crnogoričnog 19-20
MJ/kg.
Tablica 3-16
vrijeme intervencije 15 min. uz brzinu vjetra od 10 km/h
šumska
vrsta
izgorjela
površina
(cca m2)
dužina
fronte
(m)
količina vode
potrebna za
ugasiti požar (l)
vrijeme rada s
2 mlaza vode
200 l/ min (min)
vrijeme rada sa
3 mlaza vode
200 l/min (min)
broj
vatrogas
aca
broj
vatrogasnih
vozila
bjelogorica 100 20 2529 6,3 4,2 4+1 1
crnogorica 100 20 2787 7,0 4,6 4+1 1
3.15.5. Gašenje pretpostavljenog požara stambenog objekta
Primjer nepovoljnog objekta -> A
Primjer karakterističnog objekta -> B
A) Požar na višekatnom stambenom objektu - primjer
Požar trokatne stambene zgrade sa ureńenim potkrovljem kod koje je krovište i
potkrovlje izvedeno od gorivog materijala.
- goriva tvar je drvena masa koja se nalazi u krovnoj i stropnoj konstrukciji kao
imobilno požarno opterećenje te u namještaju kao mobilnom požarnom opterećenju, a
papir, proizvodi od papira i platno su sastavni dijelovi namještaja odnosno stambenog
prostora;
Ulazni parametri u proračun:
- gori krovište stambenog objekta veličine 20x15 m odnosno površine 300 m2,
- sredstvo za gašenje je voda,
- predvińeni početak gašenja od nastanka požara kreće se unutar 10 minuta,
- požar se širi linijski, a linija širenja požara iznosi 1 m/minuti
- specifična brzina izgaranja drvene mase iznosi 1,11 kg/m2/minuti,
- oslobońena energija (toplina) kod izgaranja drvene mase je 14 MJ/kg,
- teoretska specifična energija (toplina) požara je 15,54 MJ/m2/min,
- gašenje raspršenim mlazom - iskoristivost 20-30%
- latentna moć vode - 2,2 MJ/kg .
Tablica 3-17
A t vp md Hd m qv
m2 min m/min kg/m2min MJ/kg % MJ/kg
Ulazni
podaci
300 10 1 1,11 14 30 2,2
Površina zahvaćena požarom
44/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
m 10 1 10 min) / m ( v (min) t r p = × = × = (udaljenost ruba od centra požara nastala
gorenjem u vremenu do dolaska vatrogasaca).
2 2 2 2
p m 314 14 , 3 10 ) m ( r A = × = p × = ,
Prema ovom proračunu unutar 10 minuta od nastanka požara cijela površina
krovišta bila bi zahvaćena požarom.
Ukupna masa drvenih tvari koja izgori u desetoj minuti od nastanka požara
kg 333 (min) t min) m / kg ( m ) m ( A M min 1
2
d
2
p = × × =
Oslobońena energija (toplina) kod gorenja u desetoj minuti
MJ 4662 ) kg / MJ ( H ) kg ( M Q d = × =
Iskoristivi dio latentne topline raspršenog mlaza vode
kg / MJ ) 44 , 0 ( 666 , 0 ) 2 , 0 ( 3 , 0 2 , 2 q q v rm = × = m × = ,
Količina vode W potrebna da se apsorbira energija požara
kg ) 500 10 ( 7000 ) kg / MJ ( ) 44 , 0 ( 666 , 0 / ) MJ ( 4662 q / Q W rm = = =
Ako se požar gasi s dvije mlaznice kapaciteta po 200 l/min te raspršenim mlazom
iskoristivosti 30% (20%) vrijeme gašenja bilo bi 17,5 (26,3) minuta od trenutka
pretpostavljenog početka gašenja požara.
Ukupno vrijeme gašenja požara (vrijeme otkrivanja i dojave požara te dolaska na
intervenciju u trajanju do 10 minuta + vrijeme nanošenja vode raspršenim mlazom u
trajanju do 17,5 (26,3) minuta) iznosi 27,5 (36,3) minuta i zadovoljava zahtjeve
učinkovitosti gašenja požara. Ovaj požar traje oko 2 sata ako se ne gasi i za to vrijeme
izgori cijelo krovište sa stropom zadnjeg kata, ali problem je što konstruktivni elementi
nosivost gube mnogo ranije pa u tom slučaju dolazi najčešće do urušavanja krovne i
potkrovne konstrukcije u niže etaže. Predvińenim vremenom gašenja ovog požara
uspijeva se spasiti oko 2/3 drvene mase krovišta i stropa te se spriječava urušavanje i
širenje požara na ostale etaže zgrade.
Broj vatrogasaca koji treba doći na intervenciju prema gornjoj pretpostavci
Broj vatrogasaca odreńuje se temeljem broja ureńaja kojim se gasi požar i
potrebnog broja vatrogasaca koji poslužuju te ureńaje. U opisanom primjeru požar se
gasi s dvije mlaznice za raspršenu vodu iskoristivosti 20 - 30%, a svaku mlaznicu
poslužuju 2 vatrogasca. Proizlazi da 4 vatrogasca napadaju požar, a 2 vatrogascavozača
upravljaju radom motora vatrogasnih vozila prilikom gašenja i ne mogu napustiti
vozilo. Dakle za gašenje opisane krute tvari ukupno je potrebno 6 vatrogasaca.
U zgradi koja ima tri kata sa ureńenim potkrovljem, požar krovišta i potkrovlja
mora se gasiti sa 2 navale i to jednim mlazom sa stubišta (unutarnja navala) i jednim
mlazom sa vanjske strane (vanjska navala) upotrebom vatrogasnih ljestvi (zglobne
platforme) visine do 20 m. Za gašenje ovog požara vatrogasna postrojba treba na
mjesto požara doći sa slijedećim vozilima:
- navalno vozilo - voda 2000 l s pjenom od 100 l,
- autocisterna - voda 8000 l sa dopunjavanjem i
- autoljestva (zglobna platforma) sa mogućnosću gašenja požara iz korpe ljestve
(platforme) i količinom vode 2000 l ili više.
45/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Ovakav isti požar moguće je gasiti i punim mlazom što u praksi nije korisno iz
više razloga, prvenstveno iz ekonomičnosti raspolaganja vodom (veće su količine vode,
m<10 %) i vatrogasnim snagama (veći je broj vatrogasaca za gašenje u istom vremenu).
Gašenjem požara raspršenim mlazom spašava se više materijalnih dobara uz znatno
manji utrošak vode, odnosno umanjuju se posljedične štete prouzročene velikom
količinom vode kod gašenja (potapanje stanova u nižim etažama i sl.).
B1) Požar na jednokatnom stambenom objektu – primjer 1:
Požar prizemnog stambenog objekta starije gradnje sa ureńenim potkrovljem ili
jednokatnog objekta, kod kojih su krovište i potkrovlje izvedeni od gorivog materijala.
Tablica 3-18
A t vp md Hd m qv
m2 min m/min kg/m2min MJ/kg % MJ/kg
Ulazni
podaci
300 10 1 1,11 14 30 2,2
Rezultat je gotovo identičan prethodnom primjeru (radi se po istom izračunu): 4
vatrogasca za navalu i 2 vatrogasca-vozača, ali nije neophodno korištenje
autoplatforme ili autoljestvi do 20 m za vanjsku navalu, jer je gornja etaža na visini do
cca 3,5 m, što je u dosegu punog mlaza ili se može vršiti navala preko balkona na koje
se može dospjeti običnim ljestvama i slično.
B2) Požar na jednokatnom i najčešćem stambenom objektu – primjer 2 :
Požar stambenog objekta starije gradnje, prizemnog sa ureńenim potkrovljem ili
jednokatnog, površine 150 m2 po etaži (10x15 m), kod kojih su krovište i potkrovlje
izvedeni od gorivog materijala. Požar je zahvatio objekt u potpunosti, kroz obje etaže.
Tablica 3-19
A t vp md Hd m qv
m2 min m/min kg/m2min MJ/kg % MJ/kg
Ulazni
podaci
2x150 10 1 1,11 14 30 2,2
Po istom izračunu iz prethodnog primjera dolazi se do istog broja vatrogasaca,
jedino je taktički nešto drukčije razrańen napad na požar. Nije moguća navala unutar
objekta u prvom razdoblju gašenja. Izvana se mogu postaviti 2 grupe za vanjsku navalu
na prizemlje (svaka pokriva frontu 20-25 m), a tek po osiguranju prizemlja pokušati
preko stubišta izvršiti navalu na kat (potkrovlje). I u ovom slučaju nije neophodno
korištenje autoplatforme ili autoljestvi do 20 m za vanjsku navalu, jer je gornja etaža na
visini do cca 3,5 m, što je u dosegu punog mlaza ili se može vršiti navala preko balkona
na koje se može dospjeti običnim ljestvama i slično.
Požar na ovakvom manjem objektu ugase 4 vatrogasca u navali i 2 vatrogascavozača
s 2 vatrogasna vozila od kojih je 1 autocisterna.
U B) primjerima je moguće umjesto sa 2 vatrogasna vozila (i 2 vozača)
intervenirati i samo s 1 vozilom i početnom količinom vode samo uz uvjet da je u
neposrednoj blizini objekta osigurana dobava vode (hidrant, crpilište). Tada samo u
prvim trenucima intervencije 2 vatrogasca čine 1 navalnu grupu, a 2 preostala čine 1
vodnu grupu. Nakon uspostavljanja vodne pruge vodna grupa postaje 2. grupa u navali.
3.15.6. Gašenje pretpostavljenog požara gospodarskih objekata
C) Požar na objektu za izradu i skladištenje grańevne stolarije
- požar na skladištu materijala ili gotovih proizvoda (piljeno ili suho drvo)
- vrijede definicije ostalih parametara kao u prethodnim točkama
46/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
- brzina širenja požara ovisi o vlažnosti drveta, tipova obrade, brzine vjetra i
načina slaganja drvene grańe i dr.
Tablica 3-20
t vp md Hd m qv
min m/min kg/m2min MJ/kg % MJ/kg Ulazni
podaci 10 0,1-6 (2) 1,11-6,66 (3,33) 14-20 (14) 30 2,2
2 2 2
p
2
p m 1256 ) 2 10 ( ) v t ( r A = p × × = p × × = p × = ,
Širenje požara ograničeno je veličinom skladišta. Tako se može uzeti primjer
veličine skladišta od 20mx50m=1000m2 u slučaju kojeg bi cijela površina u prikazanom
vremenu intervencije i ekstremnim uvjetima bila zahvaćena požarom.
kg 3330 (min) t min) m / kg ( m ) m ( A M min 1
2
d
2
p = × × =
MJ 46620 ) kg / MJ ( H ) kg ( M Q d = × =
kg / MJ 666 , 0 3 , 0 2 , 2 q q v rm = × = m × = ,
kg 70000 ) kg / MJ ( 666 , 0 / ) MJ ( 46620 q / Q W rm = = =
Požar iz primjera u jednoj minuti, teoretski, ugasi izmeńu 1 grupe i 117 odjeljenja
(skraćeno odjeljenje = 6 vatrogasaca u navali + vozač), ovisno od brzine širenja požara
i stvarne veličine skladišta (ekstremni požar u primjeru uvjetovan je i veličinom skladišta
od najmanje 1 ha). Najslabiji požar ugasi 1 grupa za manje od minute (200 l/min), dok je
za požar iz primjera potrebno osigurati količinu vode od oko W=70 m3 koju teoretski
mogu npr. 2 odjeljenja sa 2 vozila isporučiti za 1h (1200 l/min).
Iskustveni podaci pokazuju da količina vode za efikasno gašenje većih požara
takvih skladišta varira izmeńu wd=0,25-0,8 l/s/m2. Veličina (mala) i raspored postojećih
skladišta ne ukazuje na ekstremni razvoj požara, pa tako nije vjerojatan ni angažman
snaga iz primjera. Dakle:
min / l ) 15000 s / l 250 1000 25 , 0 A w W d = = × = × =
Ovaj rezultat ukazuje da požar u praksi ugase 3 grupe u navali te dovoljnom
količinom vode (1 odjeljenje) u cca 25 minuta, što je sasvim prihvatljivo vrijeme.
3.15.7. Gašenje pretpostavljenog požara na javnim objektima
D) Požar u školi, vrtiću i sl.
- to su objekti s rasporedom prostorija sa strane dugih hodnika
- prosječno požarno opterećenje je nisko, do 300 MJ/m2
- vrijede definicije ostalih parametara kao u prethodnim točkama
- širenje požara zavisi od mjesta izbijanja, zadimljavanje se širi hodnikom ukoliko
nema odimljavanja ili otvorenih prozora
- stalno prisutno osoblje - dojava požara je vrlo brza
Tablica 3-21
t vp md Hd m qv
min m/min kg/m2min MJ/kg % MJ/kg Ulazni
podaci 5 0,6-5 (1) 1-6,66 (1) 14-17 (16) 30 2,2
2 2 2
p
2
p m 5 , 78 ) 1 5 ( ) v t ( r A = p × × = p × × = p × = ,
47/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
kg 5 , 78 (min) t min) m / kg ( m ) m ( A M min 1
2
d
2
p = × × =
MJ 1256 ) kg / MJ ( H ) kg ( M Q d = × =
kg / MJ 666 , 0 3 , 0 2 , 2 q q v rm = × = m × = ,
kg 1886 ) kg / MJ ( 666 , 0 / ) MJ ( 1256 q / Q W rm = = =
Požar iz primjera u jednoj minuti, teoretski, ugasi 10 grupa u navali. Taj požar
mogu ugasiti i 2 grupe u navali (4 vatrogasca) i 1 vozač-vatrogasac s 1 vatrogasnim
vozilom (kapaciteta min. 2000 l vode) u prihvatljivih 5 minuta.
3.15.8. Opći prikaz za manje količine UNP ili zemnog plina
Požar na postrojenjima za sagorjevanje plina
Karakteristika je zemnog plina ili UNP-a da se transportira i skladišti pod tlakom,
a za njegovo slobodno širenje u prostoru u prirodnim uvjetima temperatura okoline
nema tako važnu ulogu kao kod npr. para lož-ulja ili benzina. Plin bi u stvarnoj situaciji
istjecao nekom brzinom ovisno o veličini pukotine tj. otvora na spremniku ili cjevovodu
pa bi brzina istjecanja i oslobońena energija gorenjem u jedinici vremena ovisila o
trenutnoj količini u spremniku, tlaku i veličini otvora iz kojeg istječe. Požar plina često se
ne gasi napadom na plamen, već se vodom hladi spremnik u kojem se plin nalazi i gori
ili postrojenje na kojem plin gori, nastojeći spriječiti daljnje istjecanje (npr. zatvaranjem
ventila na dobavnom cjevovodu i sl.) uz istovremeno ubacivanje inertizacijskog plina. U
ovim je slučajevima važna suradnja tehničkog osoblja koje radi na održavanju
postrojenja.
U slučaju da se požar ugasi, a istjecanje plina nije prestalo, treba provjeriti u
kojem se smjeru širi oblak plina, pratiti koncentraciju oblaka i eventualno mijenjati smjer
kretanja oblaka djelovanjem ventilatora i/ili vodene magle (visokotlačnim modulima). U
slučajevima teže havarije velikih spremnika plina može doći do istjecanja plina u tekućoj
fazi, njegovog naglog prelaska u plinovitu fazu i ekspanzije, kad će se vršiti i eventualno
isključivanje raznih postrojenja ili evakuaciju ljudi na putu kretanja oblaka plina.
Požar plina inače se efikasno gasi prahom, ugljičnim dioksidom i halonima (u
zatvorenom prostoru).
E) Prikaz gašenja požara autocisterne s UNP uz pretpostavku
pravovremene intervencije
Uključuje autocisternu za UNP (ili spremnik) od 10 t iz koje je isteklo 300 l (156
kg) UNP prije eksplozivnog paljenja kod propuštanja 300 l/min. Propuštanje tekuće faze
pod tlakom od 0,6-1,2MPa se nastavlja bez povećanja uz intenzivnu evaporaciju i
slijevanje ostatka tekuće faze pored ceste. Od ispuštene količine očekuje se trenutna
evaporacija približno 20...25%, 40...50% u aerosolu, i ostalih 30...40% u tekućini.
Evaporirana količina do 2. minute stvara eksplozivnu zonu u radijusu ł10m oko
mjesta ispuštanja, uvijek izduženu u smjeru kretanja mlaza i/ili vjetra. Mlaz sam stvara
mlaku izduženu > 5 m od mjesta ispuštanja. Nakon eksplozivnog paljenja, požar se
zadržava najmanje na površini prekrivenoj razlivenom tekućom fazom u sloju prosječne
debljine 5 mm i koja se alimentira s mjesta ispuštanja.
Normalan postupak gašenja požara na tehnologiji s UNP pretpostavlja odvajanje
UNP od požara i zaustavljanje istjecanja (npr. zatvaranjem ventila), te potom i gašenje
plamena. Ukoliko to nije moguće, požar traje i razvija se bez gašenja jer gašenje
plamena može dovesti do širenja eksplozivnog oblaka i ugrožavanja ljudi daleko od
48/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
mjesta istjecanja (DGE se dostiže na udaljenosti i preko 120 m). U tom slučaju
intervencija se razdvaja na 2 istovremena pristupa (hlańenje spremnika i odvajanje
spremnika i gorive tvari od plamena).
Hlańenje plašta spremnika se vrši raspršenom vodom s najmanje 120 l/m2/h
odnosno 2 l/m2/min. Površina valjkastih spremnika je ovisna o zapremini, a odnos pada
s porastom volumena. Površina gornje polovice spremnika autocisterne volumena
spremnika 20 m3 je cca 11 m2. Slijedi da je za hlańenje dovoljna količina raspršene
vode od 22 l/min. S obzirom da je nanošenje vode s mlaznica vatrogasaca
neravnomjerno, to se iznos utrostručuje, pa je ukupno potrebna protočna količina vode
66 l/min. Za tu količinu dovoljan je jedan raspršeni mlaz i 1-2 vatrogasca.
Poznato je da u požaru izgara cca 0,1mm/s sloja gorive tekućine. Da bi stalno
gorila, mlaka površine 50 m2 mora se alimentirati s 300 l/min (5 l/s). Odmah evaporirana
količina i aerosol je u količini od cca 7,5 l/s, pa se u prvo vrijeme do uspostavljanja
ravnoteže pretpostavlja razvoj požara prema tablici. Izračun je približan.
Tablica 3-22
Površina
mlake cca
(m2 )
Broj
zahvaćenih
vozila
Brzina
izgaranja
(l/s)
Snaga
požara
(MW)
Visina
plamena
(m)
Radijacija
Φ (kW/m2 )
Trajanje požara (bez
gašenja ili eksplozije)
(min)
50 1 12,5 >270 >10m 162 ł26
Temperature plamena dostižu i do 1300K. Toplinska radijacija dobije se prema
Stefan-Boltzmanovom zakonu:
Φ = σ (T/100)4 = 5,667(1300/100)4 = 162kW/m2
S obzirom na moguće trajanje požara preko 15 minuta, postoji opasnost od
raskinuća spremnika (BLEVE), pa je intervencija izvjesna. Još je izvjesnije u slučaju
manjeg propuštanja i manje snage požara, pa sukladno i duljeg trajanja.
Izložena ljudska koža podnosi neko vrijeme toplinsko isijavanje od oko 2kW/m2 ,
vatrogasci u odijelima za zaštitu od topline i do 5kW/m2 . Najbliža pozicija s koje se
može dulje vrijeme nanositi pjena s posebnom opremom je cca 10-20m. Srednja pjena
visokog faktora opjenjenja ima domet pri nanošenju tek do 10m, što znači da je za
pretpostavljeni požar na otvorenom neophodna pjena s faktorom opjenjenja koji
dopušta nanošenje s udaljenosti >10m od mjesta požara.
Pjenom se pokriva mlake i spremnik za smanjenje izloženosti toplinskom
isijavanju i time i evaporaciji. Visina sloja pjene zahtijeva se prema slijedećoj tablici:
Tablica 3-23
Površina tekućine (m2 ) 0-2 2-80 80-300 300-500 500-700 >700
Debljina sloja pjene (m) 0,1 0,15-0,4 0,4-0,6 0,6-0,8 0,8-1 1,2-1,4
Visina sloja pjene i površina koju treba prekriti čine slijedeći volumen i protoke:
Tablica 3-24
Količina vode potrebna za
dobivanje pjene (l) Pozicija zapaljivih tekućina
Površina
tekućine
(m2 )
Debljina
sloja pjene
(m)
Količina
pjene
(m3 ) srednje (eł20) lake (eł200)
Pretakalište UNP 50 0,4 20 1000 100
Spremnici UNP 50 0,4 20 1000 100
Ukoliko monitor (ili mlaznice) za nanošenje srednje pjene ima kapacitet npr. 200
l/min, vrijeme nanošenja bilo bi do 5 minuta. S obzirom na vrijeme poluraspada pjene
(>10min), može se zaključiti da npr. čak i samo 2 vatrogasca u navali mogu isporučiti
49/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
zahtijevanu količinu pjene te da imaju dovoljan raspoloživi protok vode u hidrantskoj
mreži ili iz cisterne (>>200 l/min).
Ako se zbroji potreba za hlańenje i za nanošenje pjene još je uvijek
zadovoljavajuća količina vode <2000 l koju mogu nanesti i samo 4 vatrogasca.
F) Požar autocisterne na parkiralištu
- požar autocisterne 30 m3 na parkiralištu (laki naftni derivati),
- goriva tvar su laki derivati nafte iz autocisterne s koje je isteklo 600l goriva prije
paljenja. Propuštanje se nastavlja bez povećanja i prouzročuje 300 MW požar,
- sredstvo za gašenje požara: srednje teška pjena ekspanzije E= 21-200
uzimajući u proračun srednju vrijednost E= 90, doziranje pjenila za srednje tešku pjenu
najčešće 3%,
- predvińeni početak gašenja od nastanka požara kreće se unutar 15 minuta,
- sloj pjene koji se nanosi minimalno 45 cm, a max 1,5 m (uzimamo srednju
vrijednost 1 m),
- požar se širi linijski po razlivenoj tekućini.
Rezultat takvog scenarija je:
Tablica 3-25
Površina mlake cca
(m2 )
dužina mlake (m) broj zahvaćenih
vozila
brzina
izgaranja (l/s)
trajanje požara (bez
gašenja ili eksplozije) (h)
>>50 15-100 1 8 1,6
Potrebna količina pjene za gašenje požara:
Vp= Ax h = 100 m2x 1 m
Vp= 100 m3
Potrebna količina otopine (voda + pjenilo) je
E= Vp/Vo, Vo=Vp/E
V0= 100 m3/0,09 = 1111,11 l otopine
Potrebna količina pjenila za gašenje požara jeVpi= Vox d%/100 = 1111,11 l x
3/100
Vpi= 33,33 l
Proračun opreme i vatrogasaca za slučaj požara
V vode = Vo – Vpi = 1111,11 l – 33,3 l
Vvode = 1077,8 l litara za gašenje požara
potrebni protok pjenila za gašenje unutar 10 mmin.
Qukupno= V0/t= 1111,11 l/10 min
Qukupno= 111,11 l/min
Ako se odaberu 2 standardne mlaznice kapaciteta 200 l/min., (prema proračunu
može i 1).
Odreńivanje broja vatrogasaca potrebnog za intervenciju:
Požar se gasi s 2 standardne mlaznice za pjenu, a svaku mlaznicu poslužuju 2
vatrogasca pa je potrebno 4 vatrogasaca i vozač vatrogasnog vozila koji upravlja radom
motora i ne može napustiti vozilo.
50/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Minimalni zahtjevi za vozilom kojim se izlazi na intervenciju:
-Rezervoar minimalnog kapaciteta: 8000 l, opremljen za pogon 2 mlaznice za
pjenu (200 l/min)
Kapacitet rezervoara s pjenilom (E20-200, 3% mješavina) : 300 l
Prema proračunu potrebno je 5-6 vatrogasaca s 1 vozilom ili 2 vozila od
kojih je jedno vozilo u funkciji prijevoza vatrogasaca.
Može se ići i sa manjim brojem vatrogasaca ali bi se morale koristiti mlaznice
većeg protočnog kapaciteta.
3.15.9. Tabelarni prikaz rezultata svih primjera proračuna
Tablica 3-26
Primjer Zapovj
ednik
Vatrog
asci
Vozači Navalnih
vozila
Autocisterni
Specijalnih
vozila
Autoplatformi/a
utoljestvi
A 1 6 2 1 1 Otvoreni
prostori B 1 66 4 2 2
A 1 4 3 1 1 1
B1 1 4 2 1 1 Stambeni
B2* 1 4 2 1 1
C** 1 6 1-2 - 2
D 1 4 1 1 -
Gospodarski
i javni
E 1 2 2 1 1
Objekti
Vozila F 1 4 2 1 1
*Najčešći objekt na području
**Najnepovoljniji objekti na području
3.16. Vatrogasne postrojbe
Najbliža profesionalna postrojba nalazi se u Karlovcu (na 50 km). Područje
Grada pokriva 1 DVD sa ukupno 32 operativna vatrogasaca.
Osiguranje uvjeta za pravovremenu (15 minuta) i učinkovitu intervenciju
odgovarajućim brojem vatrogasaca traži uspostavu učinkovite službe uzbunjivanja. DVD
Slunj za 5 minuta uzbuni i okupi postojećim sredstvima dojave i sirenom za uzbunjivanje
do 10 ljudi. Dodatnim opremanjem pejńerima ili mobitelima osigurava se potreban broj
dobrovoljnih vatrogasaca za prvi izlaz (min. 10 ljudi).
Prema NFPA smjernicama za uspješno gašenje požara u području srednje
ugroženosti (objekti srednje požarne ugroženosti i srednje ugroženosti osoba kao što su
stambeni objekti, uredi, trgovački i industrijski sadržaji koji ne traže posebne spasilačke
odnosno vatrogasne snage) potrebno je imati na licu mjesta 16 vatrogasaca, 3 navalna
vozila (1 ili 2 navalna vozila mogu se zamijeniti autocisternom), 1 autoljestve i druga
vozila prema potrebi i 1 zapovjednika akcije gašenja.
Prema NFPA smjernicama za uspješno gašenje požara u području niske
ugroženosti (objekti niske požarne ugroženosti i niske ugroženosti osoba kao što su
obiteljski stambeni objekti, mali trgovački i objekti male privrede) ili ruralnom području
potrebno je imati na licu mjesta 12 vatrogasaca, 2 navalna vozila odnosno 1 navalno
vozilo i 1 autocisternu (najmanje 4 m3) i 1 zapovjednika.
Za izračun broja vatrogasaca za gašenje požara otvorenih prostora i objekata
korištena su pravila taktike gašenja požara uz taktičke pretpostavke gašenja požara na
najnepovoljnijem objektu i karakterističnim (najčešćim objektima), iskustvene norme i
pravila tehničke prakse, NFPA propisi, vodeći računa o očekivanom broju istovremenih
51/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
požara. Usvojene hrvatske metode za takve izračune nema, pa se ovi izračuni koriste
samo kao orjentacijske smjernice za odreńivanje broja gasitelja za pojedine
simulirane situacije. Ove metode razrańene su u okviru stručnog tima poduzeća.
Odreńivanje ukupnog broja vatrogasaca na području temelji se na izračunu
potrebne vatrogasne tehnike i vatrogasnih snaga, u ovisnosti od broja istovremenih
požara, faktora rizika od pojave i širenja požara (karakteristični objekti, broj stanovnika,
površine i gustoće naseljenosti), postojećih vatrogasnih snaga, veličine, ureńenosti i
kategorije ugrožnosti šumskih i poljoprivrednih površina, izvorištima vode, stanju
prometnica, veličine industrijskih zona, prosječnog broja požara u posljednjih deset
godina i dr.
Prema naputku MUP-a (tumačenjem Pravilnika za izradu procjena i planova), u
slučaju npr. 1 istovremenog požara (Tablica 3-6), vatrogasna postrojba mora biti u smjeni
minimalne jačine kao za najnepovoljniji objekt uvećana za dežurnog vatrogasca te
rashod. Time bi za područje Grada Slunja proizašla minimalna postrojba od 10 ljudi u
smjeni s vozilima različitih namjena (Tablica 3-23 ®naputak®Tablica 3-24).
Tablica 3-27
vatrogasci zona s 1 požarom
vozači (navalno vozilo + autocisterna) 1 + 1
vatrogasaca u navali 2 + 2 +2
dežurni 1
rashod 1
vatrogasaca u smjeni 10
3.17. Izbor vatrogasne postrojbe
Pomoć u odabiru vrste ustroja vatrogasnih postrojbi može se dobiti primjenom
TRVB-100 na objekte s područja Grada, a rezultati kojih su prikazani u dijagramima. U
primjerima s područja Grada a koji bi se mogli promatrati u dijagramima koji slijede,
odnosila bi se vatrootpornost na (orijentacijski):
(eventualno neki proizvodni pogoni, skladišta i sl.)
F30 - objekti drvene konstrukcije osrednje gustoće i debljine, vrlo debele metalne
konstrukcije
F60 - objekti drvene konstrukcije veće gustoće i debljine, objekti zidani
materijalima različite vatrootpornosti, debele metalne konstrukcije na otvorenom
prostoru jednostrano izložene, negorivi pokrov
F90 - objekti AB konstrukcije, kameni i opekom zidani objekti, negorivi pokrov
52/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Dijagram ovisnosti površine i imobilnog požarnog
opterećenja neodjeljenih grańevina (kvartovi, blokovi)
i potrebe za uspostavljanjem odgovarajuće vatrogasne postrojbe
prema TRVB 100, 124, 125 i 126 (Mobilno opterećenje je 350 MJ/m ) 2
Imobilno opterećenje (MJ/m ) 2
0 500 1000 1500 2000 2500
Površina objekta
400 m
(20x20)
2
900 m
(30x30)
2
1600 m
(40x40)
2
2500 m
(50x50)
2
3600 m
(60x60)
2
100 m
(10x10)
2
Linija iznad koje je obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
profesionalne
vatrogasne postrojbe
Linija ispod koje nije obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
dobrovoljne
vatrogasne postrojbe
Katnost tipičnih objekata
za koji se odreńuje postrojba P+1
Za objekte F30 otpornosti na požar
P
1+
P+2
P+3
P+4
P+1
P+2
P+5
Dijagram ovisnosti površine i imobilnog požarnog
opterećenja neodjeljenih grańevina (kvartovi, blokovi)
i potrebe za uspostavljanjem odgovarajuće vatrogasne postrojbe
prema TRVB 100, 124, 125 i 126 (Mobilno opterećenje je 350 MJ/m ) 2
Imobilno opterećenje (MJ/m ) 2
0 500 1000 1500 2000 2500
Površina objekta
400 m
(20x20)
2
900 m
(30x30)
2
1600 m
(40x40)
2
2500 m
(50x50)
2
3600 m
(60x60)
2
100 m
(10x10)
2
Linija iznad koje je obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
profesionalne
vatrogasne postrojbe
Linija ispod koje nije obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
dobrovoljne
vatrogasne postrojbe
Katnost tipičnih objekata
za koji se odreńuje postrojba P+1
Za objekte F60 otpornosti na požar
P+1
P+2
P+3
P+4
P+5
P
6+
P+7
P+1
P+2
53/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Dijagram ovisnosti površine i imobilnog požarnog
opterećenja neodjeljenih grańevina (kvartovi, blokovi)
i potrebe za uspostavljanjem odgovarajuće vatrogasne postrojbe
prema TRVB 100, 124, 125 i 126 (Mobilno opterećenje je 350 MJ/m ) 2
Imobilno opterećenje (MJ/m ) 2
0 500 1000 1500 2000 2500
Površina objekta
400 m
(20x20)
2
900 m
(30x30)
2
1600 m
(40x40)
2
2500 m
(50x50)
2
3600 m
(60x60)
2
100 m
(10x10)
2
Linija iznad koje je obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
profesionalne
vatrogasne postrojbe
Linija ispod koje nije obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
dobrovoljne
vatrogasne postrojbe
Katnost tipičnih objekata
za koji se odreńuje postrojba P+1
Za objekte F90 otpornosti na požar
P+1
P+2
P+3
P+4
P+5
P
6+
P+7
P+8
P+9
P+
01
P+1
P+2
P+3
P+4
Dijagram ovisnosti površine i imobilnog
požarnog opterećenja samostojećeg objekta
i potrebe za uspostavljanjem odgovarajuće vatrogasne postrojbe
prema TRVB 100, 124, 125 i 126 (Mobilno opterećenje je 350 MJ/m ) 2
Imobilno opterećenje (MJ/m ) 2
0 500 1000 1500 2000 2500
Površina objekta
400 m
(20x20)
2
900 m
(30x30)
2
1600 m
(40x40)
2
2500 m
(50x50)
2
3600 m
(60x60)
2
100 m
(10x10)
2
Linija iznad koje je obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
profesionalne
vatrogasne postrojbe
Linija ispod koje nije obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
dobrovoljne
vatrogasne postrojbe
Katnost tipičnih objekata
za koji se odreńuje postrojba P+1
Za objekte F30 otpornosti na požar
P
1+
P+2
P
3+
P+4
P+5
P+1
P+2
54/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Dijagram ovisnosti površine i imobilnog
požarnog opterećenja samostojećeg objekta
i potrebe za uspostavljanjem odgovarajuće vatrogasne postrojbe
prema TRVB 100, 124, 125 i 126 (Mobilno opterećenje je 350 MJ/m ) 2
Imobilno opterećenje (MJ/m ) 2
0 500 1000 1500 2000 2500
Površina objekta
400 m
(20x20)
2
900 m
(30x30)
2
1600 m
(40x40)
2
2500 m
(50x50)
2
3600 m
(60x60)
2
100 m
(10x10)
2
Linija iznad koje je obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
profesionalne
vatrogasne postrojbe
Linija ispod koje nije obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
dobrovoljne
vatrogasne postrojbe
Katnost tipičnih objekata
za koji se odreńuje postrojba P+1
Za objekte F60 otpornosti na požar
P+1
P
2+
P+3
P+4
P+5
P+6
P+7P
8+
P+9
P
1+
0
P+
1
P+2
P+3
Dijagram ovisnosti površine i imobilnog
požarnog opterećenja samostojećeg objekta
i potrebe za uspostavljanjem odgovarajuće vatrogasne postrojbe
prema TRVB 100, 124, 125 i 126 (Mobilno opterećenje je 350 MJ/m ) 2
Imobilno opterećenje (MJ/m ) 2
0 500 1000 1500 2000 2500
Površina objekta
400 m
(20x20)
2
900 m
(30x30)
2
1600 m
(40x40)
2
2500 m
(50x50)
2
3600 m
(60x60)
2
100 m
(10x10)
2
Linija iznad koje je obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
profesionalne
vatrogasne postrojbe
Linija ispod koje nije obvezno
uspostavljanje
koja će
intervenirati unutar 15 minuta
dobrovoljne
vatrogasne postrojbe
Katnost tipičnih objekata
za koji se odreńuje postrojba P+1
P
+1
P+2
P+3
P+4
P+5
P+6
P+7
P+8
P
+9
P+10
P
2+
P+3
P+4
Za objekte F90 otpornosti na požar
P+1
55/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
3.18. Požarna područja i zone
3.18.1. Kriterij 15 minuta
Područje djelovanja postrojbe ovisi o stvarnom vremenu dolaska na intervenciju.
Slijedeća tablica prikazuje samo vremena vožnje, a ne i vrijeme okupljanja vatrogasaca.
Za javnu postrojbu s profesionalnim sastavom i stalnim dežurstvom vrijeme okupljanja
se može zanemariti.
) h ( t ) h / km ( v ) km ( s × = s - duljina vožnje
r - radijus djelovanja
v - brzina vožnje
t - vrijeme dolaska
Tablica 3-28
dužina vožnje i radijusi djelovanja van naselja (prosječna brzina vožnje 50 km/h)
vrijeme vožnje (min) dužina vožnje (km) radijus djelovanja (km)
5 min 4,17 km 2,95
10 min 8,33 km 5,89
15 min 12,5 km 8,84
3.18.2. Definiranje požarnih zona i njihovih središta
Radi boljeg uvida i lakšeg dokazivanja, u slijedećoj tabeli dat je i konkretiziran
prikaz udaljenosti naselja od vatrogasnih postrojbi.
Tablica 3-29
Udaljenosti i
vremena vožnje od centra Slunj (JVP / DVD) Blagaj (DVD)
do mjesta stanovnika km min
(JVP)
+5 min.
(DVD)
ocjena
JVP/DVD km min +5 min. ocjena
Arapovac 4 10,92 13,10 18,10 +/- 22,90 -
Bandino Selo 6 15,26 18,31 23,31 -/- 9,87 -
Blagaj 29 13,55 12,35 17,35 +/- 0 0 5 +
Bukovac Perjasički 3 21,71 26,05 31,05 -/- 9,16 -
Crno Vrelo 6 14,56 17,47 22,47 -/- 12,29 -
Cvijanović Brdo 2 10,76 12,55 17,55 +/- 14,37 -
Cvitović 278 4,01 4,8 9,8 +/+
Čamerovac 54 9,87 11,84 16,84 +/- 21,86 -
Donja Glina 28 8,41 10,09 15,09 +/+
Donja Visočka 9
Donje Primišlje 37 19,84 23,80 28,80 -/- 16,46 -
Donje Taborište 201 2,21 2,65 7,65 +/+
Donji Cerovac 129 6,75 8,10 13,10 +/+
Donji Furjan 60 11,53 13,83 18,83 +/- 23,52 -
Donji Kremen 44 6,44 7,72 12,72 +/+
Donji Lańevac 46 6,77 8,12 13,12 +/+
Donji Nikšić 192 6,65 5,45 10,45 +/+
Donji Poloj 10 23,20 27,84 32,84 -/- 10,66 12,79 17,79 -
Donji Popovac 17 4,44 5,32 10,32 +/+
Dubrave 21 11,95 14,34 19,34 +/- 23,93 -
Glinsko Vrelo 44 6,60 7,92 13,92 +/+
Gornja Glina 144 10,23 12,27 17,27 +/- 19,81 -
Gornja Visočka 16
Gornje Primišlje 12 12,13 14,55 19,55 +/- 19,93 -
Gornje Taborište 227 2,73 3,27 8,27 +/+
Gornji Cerovac 94 4,57 5,48 10,48 +/+
Gornji Furjan 86 12,13 14,55 19,55 +/- 24,12 -
Gornji Kremen 65 7,20 9,36 14,36 +/+
Gornji Lańevac 53 12,36 14,83 19,83 +/- 24,34 -
Gornji Nikšić 47 5,49 6,58 11,58 +/+
Gornji Popovac 174 3,88 4,65 9,65 +/+
Grobnik 20 27,96 33,55 38,55 -/- 15,41 -
Jame 28 6,61 7,93 12,93 +/+
56/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Klanac Perjasički 6 24,92 29,90 34,90 -/- 12,13 -
Kosa 15 13,85 16,62 21,62 -/- 25,83 -
Kosijer Selo 5 14,01 16,81 21,81 -/- 12,57 -
Kutanja 2 8,09 9,70 14,70 +/+
Kuzma Perjasička 12 34,79 41,74 46,74 -/- 12,24 -
Lańevačko Selište 11 7,81 9,37 14,37 +/+
Lapovac 36 20,55 24,66 29,66 -/- 8,01 9,72 14,92 +
Lumbardenik 140 3,65 4,38 9,38 +/+
Mali Vuković 125 5,60 6,72 11,72 +/+
Marindolsko Brdo 59 7,06 8,47 13,47 +/+
Miljevac 10 7,32 8,78 13,78 +/+
Mjesto Primišlje 49 13,21 15,85 20,85 -/- 18,86 -
Novo Selo 67 2,28 2,73 7,73 +/+
Pavlovac 35 10,89 13,06 18,06 +/- 2,65 3,18 8,18 +
Podmelnica 161 1,13 1,35 6,35 +/+
Polje 29 9,28 11,13 16,13 +/- 21,26 -
Rabinja - 14,05 16,86 21,86 -/- 14,97 -
Rastoke 50 0,76 0,91 5,91 +/+
Salopek Luke 17 12,49 14,98 19,98 +/- 24,48 -
Sastavak 14 14,7 17,67 22,64 -/- 26,69 -
Slunj 1653 0 0 5 +/+
Slunjčica 5 4,59 5,50 10,50 +/+
Snos 8 10,78 12,93 17,93 +/- 20,37 -
Spardenjak 3 34,95 41,94 46,94 -/- 22,41 -
Stojmerić 3 14,16 16,99 21,99 -/- 13,26 -
Šlivnjak 17 22,64 27,16 32,16 -/- 10,10 -
Točak 70 21,89 26,26 31,26 -/- 9,35 -
Tržić Primljišanski 20 18,25 21,90 26,90 -/- 13,82 -
Veljun 114 18,65 22,38 27,38 -/- 6,10 8,16 13,16 +
Veljunska Glina 16 14,75 17,70 22,70 -/- 10,38 -
Veljunski Ponorac 12 34,38 41,25 46,25 -/- 21,84 -
Videkić Selo 20 10,80 12,96 17,96 +/- 24,30 -
Zapoljak 8 16,23 19,47 24,47 -/- 28,22 -
Zečev Varoš 23 3,76 4,51 9,51 +/+
U tabeli 3-8 su obrańeni podaci za požarnu zonu 1 središnje DVD Slunj i
odnosno Javnu vatrogasnu postrojbu Slunj (ukoliko bi se ista ustrojila, kao supstitucija
za središnje DVD Slunj) te predpostavljenu požarnu zonu Blagaj (zona 2). Iz prikaza u
tabeli vidljivo je da se požarno područje (područje Grada Slunja) ne može pokriti
postrojbom iz jednog središta već je potrebno područje podjeliti na više požarnih zona.
Prema proračunatim vrijednostima u tablici i saznanjima na terenu u ovom trenutku nije
ostvarena zadovoljavajuća organizacija vatrogasne službe koja zadovoljava kriterij od
15 minuta. Lokacija postojeće Dobrovoljne vatrogasne postrojbe Grada Slunja u naselju
Slunj ne osigurava ravnomjernu pokrivenost područja Grada. Postrojba nije u
mogućnosti intervenirati na cjelokupnom području Grada u propisanom vremenu.
Najveći broj naselja (45) i stanovnika (4494) pokriva se iz 1. predpostavljene
zone Slunj i to ukoliko se ustroji javna (profesionalna) vatrogasna postrojba u Slunju.
Središnje DVD Slunj bi pokrivalo 32 naselja odnosno 15 manje od JVP i 3846
odnosno 648 stanovnika manje od JVP što upućuje da je bolje rješenje ustroj javne
(profesionalne) vatrogasne postrojbe.
Analizirajući tablicu 3-10 vidljivo je da je zbog veličine područja i udaljenosti
pojedinih naselja i broja stanovnika u naseljima teško ili nemoguće u ovom trenutku
ustrojiti drugo središnje DVD u zoni 2 (Blagaj). Takońer je vidljivo da je iz ove zone
moguće pokrivanje manjeg broja naselja (4 naselja i 214 stanovnika).
57/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Iz tabele je vidljivo da 21 naselje (241 stanovnik) nije moguće pokriti iz
pretpostavljenih požarnih zona, a nije moguće ni drugo rješenje koje bi cjelovito zoniralo
područje prema kriteriju od 15 minuta (rijetko naseljeno područje s malim brojem
stanovnika). Ovakvo stanje upućuje na potrebu uspostave takve organizacije
vatrozaštite koja će zadovoljiti minimalne uvjete zaštite dok se na terenu ne stvore uvjeti
za cjelovito rješavanje zaštite od požara.
Ova analiza rezultira prijedlogom da se izvrši privremena podjela područja na 1
vatrogasno područje sa 2 zone i središnjim dobrovoljnim vatrogasnim društvima u
zonama minimalne jačine 30 operativnih vatrogasaca u središnjem DVD Slunj (ukoliko
se usvoji dobrovoljni ustroj), a ukoliko se pristupi ustroju profesionalne vatrogasne
postrojbe onda se broj odreńuje temeljem Pravilnika o osnovama organiziranosti
vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH (NN61/94) i 20 u središnjem društvu Blagaj.
U odnosu na mogućnost efikasne intervencije u vremenu do 15 minuta u slučaju
nastanka požara i realnu mogućnost podjele na zone predlaže se svrstavanje područja
Grada u 1 požarno područje s 2 požarne zone:
Tablica 3-30
zone, postrojbe i njihov razmještaj za cijelo požarno područje Grada
snage zona
JVP ili DVD Slunj (1)
DVD Blagaj (2)
Tablica 3-31
postrojba lokacija prijedlog zone odgovornosti (15 min) zona djelovanja
JVP Slunj ili Središnje DVD
Slunj Slunj zona Slunj cjelokupno područje Grada
Središnje DVD Blagaj Blagaj zona Blagaj - Veljun zona Blagaj - Veljun
3.18.3. Karakteristike požarnih zona i izbor tehnike i broja ljudi
a) mogući ustroj javne (profesionalna) postrojbe i dobrovoljne postrojbe
Uvažavajući gornje ocjene i prijedlog na području Grada je moguć i poželjan
ustroj profesionalne vatrogasne postrojbe, što je sa stanovišta struke bolje i
kvalitetnije rješenje koje osigurava brže i efikasnije djelovanje na intervencijama i
incidentnim situacijama, tim više što se najbliže javne (profesionalne) postrojbe
nalaze na velikim udaljenostima od Slunja, pa je i prijedlog stručnog tima, ukoliko se
Grad Slunj odluči i ishoduje potrebne suglasnosti, da se osnuje javna (profesionalna)
vatrogasna postrojba Grada Slunja.
Tablica 3-32
Zona
Urbaniziranost
Primjenjiv
izračun po
t.3.14,
3.15.
Preporučeni
minimalni broj
vatrogasaca
(ustroj)
Preporučljiva tehnika
(1)
Mala, najveći dio stanovništva JLS
koncentriran u naselju (Slunj),
etažnost do P+2, koncentracija
gospodarskih i društvenih djelatnosti
u jednom naselju (Slunj), otvorene
površine III i IV kategorije
ugroženosti od požara, 1
istovremeni požar,
A, B1, B2,
C, D, E, F
temeljem čl. 11
Pravilnika o
osnovama
organiziranosti
vatrogasnih
postrojbi na
teritoriji RH (NN
61/94) javna
vatrogasna
postrojba
minimalne jačine
14 profesionalnih
vatrogasaca
prema čl. 2. i 3. Pravilnika o
minimumu tehničke opreme i
sredstava vatrogasnih postrojbi
(NN 42/95) - 1 zapovjedno, 1
navalno, 1 voda-pjena, 1
autocisterna, 1 prikolica “S-250”,
1 malo tehničko vozilo
58/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
(2)
Mala, etažnost do P+2, otvorene
površine III i IV kategorije
ugroženosti od požara, 1
istovremeni požar,
A, B1, B2,
C, D, E, F
dobrovoljna
vatrogasna
postrojba
minimalne jačine
20 dobrovoljnih
vatrogasaca
temeljem članka 40. Pravilnika o
minimumu tehničke opreme i
sredstava vatrogasnih postrojbi
(NN 42/95) i temeljem čl. 6a
Pravilnika o dopunama
Pravilnika o izradi procjene
ugroženosti od požara i
tehnološke eksplozije (NN
br.110/05) - 1 autocisterna,
1 kombi vozilo,
b) mogući ustroj dobrovoljnih vatrogasdnih snaga
Tablica 3-33
Zona
Urbaniziranost
Primjenjiv
izračun po
t.3.14, 3.15.
Preporučeni
minimalni
broj
vatrogasaca
(ustroj)
Preporučljiva tehnika
(1)
Mala, najveći dio stanovništva
JLS koncentriran u naselju
(Slunj), etažnost do P+2,
koncentracija gospodarskih i
društvenih djelatnosti u jednom
naselju (Slunj), otvorene
površine III i IV kategorije
ugroženosti od požara, 1
istovremeni požar,
A, B1, B2, C,
D, E, F
dobrovoljna
vatrogasna
postrojba
minimalne
jačine 30
dobrovoljnih
vatrogasaca
temeljem članka 40. Pravilnika o
minimumu tehničke opreme i
sredstava vatrogasnih postrojbi (NN
42/95) i temeljem čl. 6a Pravilnika o
dopunama Pravilnika o izradi
procjene ugroženosti od požara i
tehnološke eksplozije (NN br.110/05)
- 1navalno vozilo, 1 autocisterna,1
kombi vozilo, 1 malo tehničko vozilo,
malo terensko vozilo (4x4) opremljeno
za početno gašenje šumskih požara
(modul do 400 l vode, visokotlačna
pumpa, 2 vitla 100 m),
(2)
Mala, etažnost do P+2, otvorene
površine III i IV kategorije
ugroženosti od požara, 1
istovremeni požar,
A, B1, B2, C,
D, E, F
dobrovoljna
vatrogasna
postrojba
minimalne
jačine 20
dobrovoljnih
vatrogasaca
temeljem članka 40. Pravilnika o
minimumu tehničke opreme i
sredstava vatrogasnih postrojbi (NN
42/95) i temeljem čl. 6a Pravilnika o
dopunama Pravilnika o izradi
procjene ugroženosti od požara i
tehnološke eksplozije (NN br.110/05)
- 1 autocisterna, 1 kombi vozilo,
Temeljem članka 40. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava
vatrogasnih postrojbi (NN 42/95) svako središnje DVD u požarnoj zoni na području JLS
s naseljima gradskog tipa oprema se sa 1 navalnim vozilom 1 autocisternom i 1 kombi
vozilom.
Posebne rizike predstavljaju skladišta opasnih tvari, objekti s većom
koncentracijom osoba (škole, vrtići, sportska dvorana), veća gustoća izgrańenosti
urbanog dijela naselja Slunja, frekventnost prometnica.
Takońer navodimo problem pristupa i intervencije na zaštićenom dobru (naselje
Rastoke) što je ranije istaknuto. Intervencije se mogu vršiti na više načina i to:
a) Gašenje uz pomoć vozila (gdje vozilo može prići).
b) Gašenje uz pomoć vatrogasne motorne pumpe.
Gašenje uz pomoć vozila može se vršiti gotovo u svim djelovima naselja Rastoke
osim u naprijed navedenim mjestima gdje vatrogasno vozilo ne može pristupiti samim
objektima. Tamo gdje vozila ne mogu doći do objekta može se vući cjevna pruga od
vatrogasnog vozila po pravilu vatrogasne službe.
Gašenje uz pomoć vatrogasne motorne pumpe može se vršiti na način da se
dobava vode vrši crpljenjem iz rijeke Slunjčice. Voda se putem cijevne pruge i druge
59/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
opreme distribuiran na objekata zahvaćen požarom po pravilu vatrogasne službe.
Crpljenje vode može biti upitno u slučaju pada vodostaja rijeke Slunjčice.
Ako se promatra ukupan broj stanovnika Grada teoretski je moguć 1 požar u isto
vrijeme.
U odnosu na navedene parametre postrojba DVD Slunj nije u mogućnosti
intervenirati u predvińenom vremenu na cijelom području Grada Slunja.
Temeljem numeričke analize gašenja simuliranih požara otvorenih prostora i
objekata, na osnovu zaključaka iz analize stanja u prostoru, te drugih relevantnih
čimbenika cijenimo potrebnim ustrojavanje vatrogasnih snaga, vozila i opreme za
područje Grada Slunj kako je to navedeno u nižoj tabeli.
Tablica 3-34
za javnu (profesionalnu) vatrogasnu postrojbu Slunj
preporučena vozila kom. osnov za odreńivanje broja vozila
zapovjedno vozilo 1
navalno vozilo 1
vozilo za gašenje vodom i pjenoma 1
vozilo za manje tehničke intervencije i gašenje 1
autocisterna 1
prikolica “S-250 1
temeljem članka 3. Pravilnika o minimumu tehničke
opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 42/95)
za postrojbu središnjeg dobrovoljnog vatrogasnog društva Slunj
preporučena vozila kom. osnov za odreńivanje broja vozila
navalnih vozila 1
autocisterni 1
tehničkih vozila 1
malo terensko vozilo (4x4) opremljeno za početno
gašenje šumskih požara (modul do 400 l vode,
visokotlačna pumpa, 2 vitla 100 m),
1
kombi vozilo 1
zapovjedna vozila 1
temeljem članka 40. Pravilnika o minimumu tehničke
opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 42/95) i
temeljem čl. 6a Pravilnika o dopunama Pravilnika o
izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke
eksplozije (NN br.110/05)
za postrojbu središnjeg dobrovoljnog vatrogasnog društva Blagaj
preporučena vozila kom. osnov za odreńivanje broja vozila
autocisterni 1
kombi vozilo 1
zapovjedna vozila 1
temeljem članka 40. Pravilnika o minimumu tehničke
opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 42/95) i
temeljem čl. 6a Pravilnika o dopunama Pravilnika o
izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke
eksplozije (NN br.110/05)
preporučene snage broj vatrogasaca
postrojba središnjeg dobrovoljno vatrogasno društvo
Slunj 30
Hrvatski Blagaj 20
U tabeli 3-14 predložen je alternativni ustroj sa javnom (profesionalnom)
postrojbom Slunj ili dobrovoljnom vatrogasnom postrojbom DVD-a Slunj u požarnoj zoni
Slunj.
Polazeći od gornjih ocjena a temeljem čl. 6a Pravilnika o dopunama Pravilnika o
izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN br.110/05) stručni tim
predlaže ukoliko se Grad opredjeli za dobrovoljni ustroj povećanje broja namjenskih
vatrogasnih vozila koji odstupa od minimuma za središnje dobrovoljno vatrogasno
društvo Slunj za jedno malo tehničko vozilo i malo terensko vozilo (4x4) opremljeno za
početno gašenje šumskih požara (modul do 400 l vode, visokotlačna pumpa, 2 vitla 100
m), a smanjenje za jedno navalno vozilo za središnje dobrovoljno vatrogasno društvo
Blagaj.
U slučaju požara koji ne mogu ugasiti DVD Slunj i Blagaj samostalno zbog
nedostatka opreme, vozila odreńene vrste ili ljudstva (npr. kompliciraniji objekti) i
pozivati će se JVP Karlovac.
60/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Radi osiguranja uvjeta za pravovremenu i učinkovitu intervenciju u
preporučenom roku od 15 minuta potrebno je zadržati učinkovitu službu
dežurstva putem centra 112 i ŽVOC-a Karlovac koji i sada uspješno djeluju i time
osigurati uzbunjivanje zapovjednika i/ili njegovih zamjenika postrojbi
dobrovoljnih vatrogasaca kako bi oni dalje pokrenuli uzbunjivanje pripadnika
postrojbi i osigurao minimalni broj vatrogasaca u zadanom vremenu intrevencije.
U cilju osiguranja većeg broja dobrovoljnih vatrogasaca za prvi izlaz potrebno je iste
opremiti potrebnim sredstvima veze (pejńerima) ili mobitelima, te osigurati druge uvjete
da se mogu po pozivu odmah javiti u postrojbu.
Pored raspoloživih vatrogasnih vozila na prostoru Grada Slunja kako je ranije
rečeno nameće se potreba za nabavom i drugih vozila. Prvenstveno je potrebno
postrojbu opremiti sa 1 malim tehničkim vozilom i malim terenskim vozilom (4x4)
opremljenim za početno gašenje šumskih požara.
Takońer se predlaže smanjenje broja vozila na požarnu zonu Blagaj (navalno
vozilo) zbog ruralnog područja manje ugroženosg u odnosu na tehničke karakteristike i
uporabu navalnog vozila, pa se smatra da autocisterna i kombi vozilo zadovoljavaju
potrebe ove požarne zone.
Sadašnji smještajni uvjeti za tehniku i opremu ne udovoljavaju potrebama pa se
preporuča osiguranje adekvatnog smještajnog (garažnog) prostora kako bi se
raspoloživa vozila i tehnika mogla učinkovito održavati i kondicionirati.
Od ostale potrebne opreme nužno je opremanje tehničkim alatom za pružanje
pomoći u prometnim nezgodama, sredstvima veze (pejńeri, mobiteli i sl.).
Dijelovi područja Grada su izvan vremena intervencije od 15 min (izvan zona, a
prikazano u grafičkom prilogu), a budući da se radi o vrlo slabo naseljenom području
nemoguće je ustrojiti posebno zonu sa središnjim DVD- om.
Obzirom na postojeće stanje u prostoru osiguranje dodatnih vatrogasnih snaga
za požarnu zonu Blagaj (novo središnje dobrovoljno vatrogasno društvo) sada nije
moguće. Kako je sada izvjesno da se u dogledno vrijeme neće moji ustrojiti DVD u
2. zoni (Blagaj) niti je to moguće učiniti na nekom drugom mjestu na području
zone, predlaže se kao privremeno rješenje, do stvaranja uvjeta za ustroj novog
središnjeg DVD, područje požarne zone Blagaj - Veljun pokriti dislokacijom dijela
ljudstva i tehnike DVD Slunj na područje Blagaja, a koji bi mogli promptno
reagirati po dojavi požara ili drugog akcidenta na području 2. požarne zone
(Blagaj - Veljun).
Ovakav prijedlog temelji se i na činjenici da posebnih rizika (skladišta opasnih
tvari i objekata visoke požarne ugroženosti, objekata s većom koncentracijom osoba,
visoke gustoće izgrańenosti naselja), osim frekventnosti državne prometnice, nema.
U takvim uvjetima organizacije vatrogasne službe bilo bi potrebno ovako
organizirano dežurstvo opremiti najmanje jednim vatrogasnim vozilom (autocisterna
osposobljena za djelovanje u terenskim uvjetima) i najmanje 2 vatrogasca u smjeni.
61/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
4. PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIČKIH MJERA
4.1. Ustroj vatrogasnih snaga
Sukladno izračunu potrebnog broja vatrogasaca (t.3.15 do t.Pogreška! Izvor
reference nije pronańen.), Pravilniku o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi
na teritoriju RH (NN 61/94), Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava
vatrogasnih postrojbi (NN 43/95), Pravilnika o dopunama Pravilnika o izradi procjene
ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 110/05) predlaže se ustrojiti i
opremiti vatrogasne snage minimalne jačine za:
Požarno područje Slunj - požarna zona Slunj i požarna zona Blagaj – Veljun
Ustroj javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi
Tablica 4-1
ukupne snage profesionalci
dobrovoljci
ukupno vozila
za područje
Grada Slunja 14* 30
1 zapovjedno, 1 navalno, 1 voda-pjena, 1 tehničko malo, 3 autocisterne,
1 prikolica “S-250”, 1 terensko vozilo s visokotlačnim modulom, 2 kombi
vozilo
koje se predlaže rasporediti kako slijedi
lokacija snage vozila
JVP Slunj - djeluje na cijelom području Grada (profesionalne snage)
oprema prema čl. 3. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava
vatrogasnih postrojbi – NN 43/95:
1 zapovjedno, 1 navalno, 1 voda-pjena, 1 tehničko malo, 1 autocisterna,
1 prikolica “S-250”, Slunj 12 /
4x3+
2**
- Prema procjeni a sukladno članu 6a Pravilnika o dopunama Pravilnika o
izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN
110/05) uz obveznu opremu iz čl.3. Pravilnika opremiti još sa:
1 malo terensko vozilo (4x4) opremljeno za početno gašenje šumskih
požara (modul do 400 l vode, visokotlačna pumpa, 2 vitla 100 m),
središnje DVD u zoni Blagaj- Veljun, djeluje u zoni Blagaj-Veljun
oprema prema čl. 40. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava
vatrogasnih postrojbi – NN 43/95:
1 navalno vozilo1, 1 autocisterna i 1 kombi vozilo Blagaj
- 20*** 1Prema procjeni a sukladno članu 6a Pravilnika o dopunama Pravilnika o
izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN
110/05) predlaže se smanjenje opremanja,odnosno predlaže se da se
DVD ne popunjava navalnim vozilom
ostala DVD u zoni Slunj – djeluje kao ispomoć JVP Slunj
Slunj
- 10
oprema prema čl. 1. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava
vatrogasnih postrojbi – NN 43/95:
1 autocisterna
* ukoliko se ostalo DVD Slunj nebi ustrojavalo tada je potrebno JVP Slunj povećati za 2 vatrogasca što znači da bi ukupno
bilo u postrojbi 16 vatrogasaca, odnosno dvije smjene bi se pojačale s po jednim vatrogascem u smjeni.
**ukupan broj / dvije 4 smjene sa 3 vatrogasca u + zapovjednik i zamjenik
*** najmanje dok se ne stvore uvjeti za ustroj DVD-a Blagaj potrebno je zadržati DVD Slunj u funkciji radi osiguranja
vatrogasnog dežurstva u vrijeme požarne sezone (po procjeni i zapovjedi zapovjednika JVP Slunj ili županijskog
vatrogasnog zapovjednika)
Kako je sada izvjesno da se u dogledno vrijeme neće moji ustrojiti DVD u 2. zoni
(Blagaj) niti je to moguće učiniti na nekom drugom mjestu na području zone,
predlaže se kao privremeno rješenje, do stvaranja uvjeta za ustroj novog
središnjeg DVD, područje požarne zone Blagaj - Veljun u kritičnim periodima
(pom procjeni i zapovjedi zapovjednika JVP Slunj ili županijskog vatrogasnog
zapovjednika) pokriti dislokacijom dijela ljudstva i tehnike na područje Blagaja, a
62/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
koji bi mogli promptno reagirati po dojavi požara ili drugog akcidenta na području
2. požarne zone (Blagaj - Veljun).
4.2. Status ostalih registriranih dobrovoljnih vatrogasnih društva na području
Grada
Temeljem članka 3. stvka 2. i 3. Zakona o vatrogastvu (NN139/04) ostala niže
navedena društva koja su registrirana na području Grada imaju zadaću ispomoći
središnjem društvom, a područje djelovanja je na području za koje su osnovana i
nemaju definiranu zonu odgovornosti. Ova društva moraju imati postrojbe minimalne
jačine 10 dobrovoljnih vatrogasaca i potrebno ih je opremiti sukladno Pravilniku o
minimumu opreme i sredstava za rad odreńenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih
vatrogasnih društava (NN91/02).
Obzirom da postoji objektivna potreba za angažiranjem postojećeg
popunjenog i opremljenog DVD-a Slunj koji bi u slučaju ustroja JVP Slunj izgubio
status središnjeg društva na području Grada to se preporuča njegovo daljnje
aktiviranje na ispomoći JVP kao središnjoj postrojbi u zoni Slunj.
tablica 4-2
ukupne snage profesi
-onalci
dobrovoljci
ukupno vozila
ostala DVD Slunju zoni Slunj – djeluje kao ispomoć JVP Slunj
Slunj
- 10
oprema prema čl. 1. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava
vatrogasnih postrojbi – NN 43/95:
1 autocisterna
4.3. Osposobljavanje i usavršavanje
Vatrogasce uvježbavati kako bi se uspješno aktivirali u slučaju požara temeljem
Pravilnika o programu i načinu provedbe teorijske nastave i praktičnih vježbi u
vatrogasnim postrojbama s prikazom (NN 61/94) i Pravilnika o programu
osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova (NN 61/94).
4.4. Mjere opremanja vatrogasnih postrojbi
4.4.1. Mjere opremanja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi
osobnom i skupnom opremom
Osobnu i skupnu opremu osigurati prema slijedećem prioritetu:
- osobna zaštitna oprema
- aparati za autonomno disanje
- ostala oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi s težištem na odijelima za
zaštitu od visokih temperatura, za zaštitu od čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija i na
aparatima za zaštitu dišnih organa,
- eksploziometar
- alat za spašavanje povrijeńenih u prometnim nesrećama (škare i razupore),
- pjenilo
63/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
4.4.2. Opremanje osobnom opremom pripadnika vatrogasnih postrojbi
tablica 4-3
osobna zaštitna oprema pripadnika vatrogasne postrojbe
(čl. 1. i čl. 3., NN 31/11)
kom po članu
(potrebno)
zaštitna odjeća za vatrogasce 1
zaštitna odjeća za gašenje požara otvorenog prostora 1
zaštitna vatrogasna podkapa 1
obuća za vatrogasce 1
zaštitne vatrogasne rukavice 1
zaštitna vatrogasna kaciga, štitnici lica i viziri 1
zaštitna kaciga za požare na otvorenom prostoru 1
maska za cijelo lice 1
polumaska ili čtvrtmaska 1
zaštitni pojas za vatrogasce 1
zaštitne vatrogasne naočale 1
rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika 1
4.4.3. Opremanje zajedničkom i drugom opremom vatrogasnih postrojbi
tablica 4-4
za JVP i središnje
DVD zajednička zaštitna oprema pripadnika vatrogasne postrojbe (čl. 1. i 3., NN 31/11)
treba kpl.
osobna zaštitna oprema za sigurno vezanje pri radu i sprečavanju pada s visine 2
osobna zaštitna oprema protiv pada s visine 2
naprave za učvešćivanje za zaštitu od pada s visine 2
spasilačka oprema 1
samostalni ronilački ureńaj 2
ronilačka odjela 2
reflektirajuća odjeća za posebna gašenja požara 2
odjeća za zaštitu od kemikalija (plin, tekuće kemikalije, lebdeće čvrste čestice i dr),
uključujući zaštitne rukavice i obuću za vatrogasce 2
odjeća za zaštitu od kontaminacije radioaktivnim česticama 2
vatrogasna užad 3
naprave za zaštitu dišnih organa (samostalni ureńaji za disanje i filterske naprave) 2
filtri za zaštitu od plinova i/ili čestica 2
filterska polumaska za zaštitu od čestica 2
rukavice za zaštitu od kemikalija i mikroorganizama 2
zaštitna vreća/sklonište kod požara na otvorenom prostoru 2
ribarske čizme 2
kišno odjelo 2
druga osobna oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi (čl. 1 i čl.4., NN 31/11) treba kpl.
prijenosni ureńaji za mjerenje koncentracije zapaljivih plinova i para u zraku (eksploziometri),
otrovnih i štetnih plinova i para u zraku (toksimetri) i kisika u zraku 1/1/1
osobni dozimetar za očitavanje primljene doze zračenja tijekom intervencije 10
detektor radioaktivnog zračenja 1
protueksplozijski zaštićena baterijska svjetiljka 2
baterijska svjetiljka 2
torba s kompletom za pružanje prve pomoći 1
4.4.4. Oprema i sredstva javnih vatrogasnih postrojbi
Tablica 4-5
minimalna oprema i sredstva za navalno vozilo (čl.36. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i
sredstava vatrogasnih postrojbi NN 43/95) količina
mlaznica univerzalna f52 mm 2
mlaznica univerzalna f75 mm 1
mlaznica za vodenu maglu 1
radiostanica prijenosna 2
radiostanica ugradbena 1
reflektor na vozilu 1
ručna akumulatorska svjetiljka u “S” izvedbi 2
ručni aparat za gašenje požara prahom “S-9” 1
ručni aparat za gašenje “CO2 - 5” 1
ručni aparat za gašenje požara vodenom i zračnom pjenom (brentača) 1
ventil za ograničenje tlaka 1
64/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
zaštitne rukavice - kožne 3 para
oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (5xcijev usisna f110 mm, 2xključ za cijevi,
sitka usisna f110 mm, 2xuže za usisne cijevi) - komplet 1
oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže (hidrantski nastavak, ključ za nadzemni i podzemni
hidrant, natikač za hidrant) - komplet 1
oprema i sredstva za gašenje požara pjenom (1xcijev za meńumješalicu,1 x meńumješalica, 1x
mlaznica za srednje tešku pjenu, 1x mlaznica za tešku pjenu, 5x posuda s pjenilom) 1
oprema za zaštitu organa za disanje (2x izolacijski aparat,2x pričuvna boca s komprimiranim zrakom za
izolacijske aparate) 1
razvalni alat i oprema (10 x željezna kuka, 1 x žica za namotaj, 1x škare za željezo, 30 x čavli, 2 x
čekić,10 x čepovi za zatvaranje vode i plina, 1 x bat drveni, 1x dijeto za drvo, 1x dubač za beton, 1x kliješta
stolarska,1 x kliješta švedska, 1x ključ francuski, 1x metar, 2 x mulda za šutu, 2x odvijači različiti, 1 x pila za
željezo, 1 x pila za rupe, 2x poluga, 1x poluga S za vańenje čavla, 1x probijač za željezp, 1x sjekač za
željezo, 1x sjekira, 1x strugalica za drvo, 1x strugalica za željezo, 1 x svrdlo pužasto)
1
električarski alat - (1x ispitaivač za struju, 1x kombinirana kliješta, 1x naočale-zaštitne, 1x odvijač, 1x
zaštitne gumene rukavice, 1x traka za izoliranje) komplet 1
alat (čaklja, lopata pobirača i riljača, pijuk obični, pijuk-sjekira, poluga velika, sjekira šumska, kosiri) -
komplet 1
oprema za spašavanje (1x ljestva prislanjača, 1 x ljestva rastegača-dvodjelna, 1 x nosila sklopiva, 1 x
čelično uže za vuču s ušicom, 4 komada uže obično, 2 komada uže penjačko) 1
tablica 4-6
minimalna oprema i sredstva za autocisternu (čl.36. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i
sredstava vatrogasnih postrojbi NN 43/95) količina
lopata pobirača 1
mlaznica univerzalna f52 mm 2
mlaznica univerzalna f75 mm 1
pijuk - obični 1
prijenosna uronjiva pumpa s vodenom turbinom 1
radiostanica prijenosna 1
radiostanica ugradbena 1
ručna akumulatorska svjetiljka u “S” izvedbi 1
ručni aparat za gašenje požara prahom “S-6” 1
uže penjačko 1
zaštitne rukavice kožne 1 par
oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (5xcijev usisna f110 mm, 2xključ za cijevi,
sitka usisna f110 mm, 2xuže za usisne cijevi) - komplet 1
oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže (hidrantski nastavak, ključ za nadzemni i podzemni
hidrant, natikač za hidrant) - komplet
1
vatrogasna armatura i tlačne cijevi (7xcijev tlačna f52 mm, 5xcijev tlačna f75 mm, 2xpodvezica za cijev,
prijelaznica f110/75 mm, 2xprijelaznica f75/52 mm, razdjelnica trodjelna, sakupljač 2x75/110 mm, ublaživač
reakcije mlaza) - komplet
1
oprema za zaštitu organa za disanje (2x izolacijski aparat,2x pričuvna boca s komprimiranim zrakom za
izolacijske aparate) 1
tablica 4-7
minimalna oprema i sredstva za vozilo za gašenje vodom i pjenom (čl.36. Pravilnika o minimumu
tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi NN 43/95)
količina
bacač za vodu i pjenu (na vozilu) 1
mlaznica univerzalna f52 mm 1
mlaznica univerzalna f75 mm 1
mlaznica za srednje tešku pjenu 1
mlaznica za tešku pjenu 2
reflektor na vozilu 1
radiostanica prijenosna 1
radiostanica ugradbena 1
ručna akumulatorska svjetiljka u “S” izvedbi 1
ručni aparat za gašenje požara prahom “S-9” 1
ručni aparat za gašenje “CO2 - 5” 1
uže penjačko 1
zaštitne rukavice kožne 1 par
oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (5xcijev usisna f110 mm, 2xključ za cijevi,
sitka usisna f110 mm, 2xuže za usisne cijevi) - komplet
1
oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže (hidrantski nastavak, ključ za nadzemni i podzemni
hidrant, natikač za hidrant) - komplet
1
vatrogasna armatura i tlačne cijevi (7xcijev tlačna f52 mm, 5xcijev tlačna f75 mm, 2xpodvezica za cijev,
prijelaznica f110/75 mm, 2xprijelaznica f75/52 mm, razdjelnica trodjelna, sakupljač 2x75/110 mm, ublaživač
reakcije mlaza) - komplet
1
oprema za zaštitu organa za disanje (2x izolacijski aparat,2x pričuvna boca s komprimiranim zrakom za
izolacijske aparate)
1
65/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
tablica 4-8
minimalna oprema i sredstva za vozilo za manje tehničke intervencije i gašenje (čl. 36. Pravilnika o
minimumu tehničke opreme i srestava vatrogasnih postrojbi NN 43/95)
količina
dimovuk s potrebnim priborom 1
dizalica 8 t 1
generator za proizvodnju električne struje - komplet 1
ključ za lift 1
komplet za pružanje prve pomoći 1
ljestva kukača 1
metlanica 2
motorna pila 1
otvarač brave (različiti) 20
radio-stanica prijenosna 2
radio-stanica ugradbena 1
reflektor prijenosni sa stalkom i kablom - komplet 1
hidrauličke škare za rezanje, širenje i razvlačenje s potrebnim priborom - komplet 1
ručna akumulatorska svjetiljka u “S” izvedbi 2
ručni aparat za gašenje požara prahom “S-6” 2
ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom “CO2-5” 1
ručni aparat za gašenje požara vodenom i zračnom pjenom (brentača) 1
uže čelično za vuču s ušicom 1
uže penjačko 1
univerzalni ureńaj za vuču i dizanje tereta kpl. 1
zaštitne rukavice - kožne 3 para
oprema za zaštitu organa za disanje (izolacijski aparat, pričuvna boca s komprimiranim zrakom za
izolacijske aparate) - komplet
1
oprema za gašenje čańe u dimnjaku (1x žica za dimnjak, 1x ključ za dimnjak, 1xlanac s kuglom, 2x
lopatica za čańu, 2x mulda za čańu, 1x ogledalo za dimnjak, 1x strugač za dimnjak, 1par zaštitnih rukavica za
zaštitu od toplinskog isijavanja)
1
razvalni alat i oprema (10xželjezna kuka; namotaj žice za vezanje; škare za lim; čavli razni; 2xčekić; bat;
10xčep za vodu i plin; dubač za beton; kliješta “švedska” i stolarska; ključ francuski; metar; 2xmulda za šutu;
2xodvijač; pila, probijač, sjekač i strugalica za željezo; sjekira, dlijeto i strugalica za drvo; pila za rupe;
2xpoluga; poluga”S”;svrdlo pužasto) - komplet
1
električni alat i oprema (ispitivač za struju, klješta kombinirana, naočale zaštitne, odvijač, zaštitne rukavice
gumirane, traka za izoliranje) - komplet
1
tehnička oprema za označavanje u prometu i ostala oprema (čunjevi-prometne oznake, ljevak
aluminijski, nož za rezanje pojasa, pokrivač-deka, pokrivač-folija, posuda 10 l, ručna tablica-stop, svijetiljka
signalna, zaštitne rukavice-gumirane (tanke) - komplet
1
alat (čaklja, lopata pobirača i riljača, pijuk obični, pijuk-sjekira, poluga velika, sjekira šumska, kosiri) - komplet 1
tablica 4-9
minimalna oprema i sredstva za zapovjedno vozilo (čl.36. Pravilnika o minimumu tehničke
opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi NN 43/95) količina
megafon 1
radiostanica prijenosna 1
radiostanica ugradbena 1
ručna akumulatorska svijetiljka u “S” izvedbi 1
4.4.5. Oprema u vatrogasnom spremištu JVP
tablica 4-10
minimalna oprema u vatrogasnom spremištu vatrogasne postrojbe “VRSTE1” (čl.4. Pravilnika o
minimumu tehničke opreme i srestava vatrogasnih postrojbi NN 43/95) i procjene kom
čizme gumene niske i visoke - pari 5 i 2
cijev tlačna f52 mm i f75 mm 20 i 15
izolacijski aparat kpl. 2
komplet prve pomoći kpl. 1
ljestva mornarska, prislanjača, kukača, sastavljača 1i 1 i 1 i 1
meńumješalica 1
metlanica 4
mlaznica dubinska “koplje” 1
mlaznica univerzalna f52 mm i f75 mm 3 i 1
motorna pila 1
nosila sklopiva 2
pjenilo 1000 l
podvezica za cijev 4
potapajuća pumpa za vodu s elektromotorom i produžnim kabelom, 220 V i 380 V 1 i 1
pričuvna boca s komprimiranim zrakom za izolacijske aparate 4
prijelaznica 110/75 mm 1
66/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
prijelaznica 75752 mm 3
prijenosna motorna pumpa za gašenje požara 8-8 1
punjač akumulatora prijenosne radio stanice i ručne svjetiljke 1i 1
razdjelnica trodjelna 1
reflektor prijenosni sa stalkom i kablom kpl. 1
ručna akumulatorska svjetiljka u “S” izvedbi 3
ručni aparat za gašenje požara prahom “S-9” i ugljičnim dioksidom “CO2-5” 2 i 1
ručni aparat za gašenje požara vodom (naprtnjače za vodu 25 l) 4
ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (brentača) 2
uže penjačko 2
rukavice zaštitne gumirane i kožne – pari 5 i 5
zaštitno odjelo za zaštitu od čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija (agresivna sredina) kpl. 2
zaštitno odjelo za prilaz vatri - aluminizirano kpl. 2
oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (5xcijev usisna f110 mm, 2xključ za cijevi,
sitka usisna f110 mm, 2xuže za usisne cijevi) - komplet
1
oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže (hidrantski nastavak, ključ za nadzemni i podzemni
hidrant, natikač za hidrant) - komplet
1
alat (čaklja, lopata pobirača i riljača, pijuk obični, pijuk-sjekira, poluga velika, sjekira šumska, kosiri) -
komplet
1
4.4.6. Oprema i sredstva dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi
Tablica 4-11
minimalna oprema i sredstva za navalno vozilo (čl.41. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i
srestava vatrogasnih postrojbi NN 43/95) količina
električna kružna pila 1
komplet za pružanje prve pomoći 1
ljestva rastegača 1
mlaznica univerzalna f52 mm 2
mlaznica univerzalna f75 mm 1
nosila sklopiva 1
prijenosni generator za proizvodnju električne struje 3,5 kW 1
produžni kabel za el. struju dužine 25 m, 222 V 2
radiostanica prijenosna 1
radiostanica ugradbena 1
reflektor (na vozilu) 1
ručna akumulatorska svjetiljka u “S” izvedbi 2
ručni aparat za gašenje požara prahom “S-9” 1
ručni aparat za gašenje “CO2 - 5” 1
ručni aparat za gašenje požara vodenom i zračnom pjenom (brentača) 1
uže penjačko 2
ventil za ograničenje tlaka 1
zaštitne rukavice - gumirane 2 para
zaštitne rukavice - kožne 2 para
oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (5xcijev usisna f110 mm, 2xključ za cijevi, sitka
usisna f110 mm, 2xuže za usisne cijevi) - komplet 1
oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže (hidrantski nastavak, ključ za nadzemni i podzemni hidrant,
natikač za hidrant) - komplet 1
vatrogasna armatura i tlačne cijevi (7xcijev tlačna f52 mm, 5xcijev tlačna f75 mm, 2xpodvezica za cijev,
prijelaznica f110/75 mm, 2xprijelaznica f75/52 mm, razdjelnica trodjelna, sakupljač 2x75/110 mm, ublaživač reakcije
mlaza) - komplet
1
oprema i sredstva za gašenje požara pjenom (1xcijev za meńumješalicu,1 x meńumješalica, 1x mlaznica za
srednje tešku pjenu, 1x mlaznica za tešku pjenu, 5x posuda s pjenilom) 1
oprema za zaštitu organa za disanje (2x izolacijski aparat,2x pričuvna boca s komprimiranim zrakom za
izolacijske aparate) 1
razvalni alat i oprema (10 x željezna kuka, 1 x žica za namotaj, 1x škare za željezo, 30 x čavli, 2 x čekić,10 x
čepovi za zatvaranje vode i plina, 1 x bat drveni, 1x dijeto za drvo, 1x dubač za beton, 1x kliješta stolarska,1 x kliješta
švedska, 1x ključ francuski, 1x metar, 2 x mulda za šutu, 2x odvijači različiti, 1 x pila za željezo, 1 x pila za rupe, 2x
poluga, 1x poluga S za vańenje čavla, 1x probijač za željezp, 1x sjekač za željezo, 1x sjekira, 1x strugalica za drvo,
1x strugalica za željezo, 1 x svrdlo pužasto)-komplet
1
električarski alat - (1x ispitaivač za struju, 1x kombinirana kliješta, 1x naočale-zaštitne, 1x odvijač, 1x zaštitne
gumene rukavice, 1x traka za izoliranje) komplet 1
alat (čaklja, lopata pobirača i riljača, pijuk obični, pijuk-sjekira, poluga velika, sjekira šumska, kosiri) - komplet 1
67/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
tablica 4-12
minimalna oprema i sredstva za autocisternu (čl.41. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i srestava
vatrogasnih postrojbi NN 43/95)
količina
lopata pobirača 1
mlaznica dubinska “koplje” 1
mlaznica univerzalna f52 mm 2
mlaznica univerzalna f75 mm 1
ručni aparat za gašenje požara prahom “S-9” 1
ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom “CO2-5” 1
ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (brentača) 1
metlanica 2
uže penjačko 2
ručna akumulatorska svjetiljka u “S” izvedbi 2
pijuk i sijekira 1
radio-stanica prijenosna i radio-stanica ugradbena 1
oprema za dobavu vode iz izvora vode (5xcijev usisna f110 mm, 2xključ za cijevi, sitka usisna f110 mm, 2xuže
za usisne cijevi) - komplet 1
oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže (hidrantski nastavak, ključ za nadzemni i podzemni hidrant,
natikač za hidrant) - komplet 1
vatrogasna armatura i tlačne cijevi (7xcijev tlačna f52 mm, 5xcijev tlačna f75 mm, 2xpodvezica za cijev,
prijelaznica f110/75 mm, 2xprijelaznica f75/52 mm, razdjelnica trodjelna, sakupljač 2x75/110 mm, ublaživač reakcije
mlaza) - komplet
1
tablica 4-13
minimalna oprema i sredstva za kombi vozilo (čl. 41. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i srestava
vatrogasnih postrojbi NN 43/95) količina
komplet za pružanje prve pomoći 1
mlaznica univerzalna f52 mm i f75 mm 1
cijev tlačna 52 mm i 75 mm 6 i 3
ručni aparat za gašenje požara prahom “S-9” 1
ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom “CO2-5” 1
ručni aparat za gašenje vodom i zračnom pjenom (brentača) 1
metlanica 2
ljestva kukača i ljestva prislanjača 1
uže čelično za vuču s ušicom 1
uže penjačko 2
dizalica 8t 2
rukavice zaštitne kožne - pari 2
ručna akumulatorska svjetiljka u “S” izvedbi 2
pijuk i vile za sijeno 1
radio-stanica prijenosna 2
oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže (hidrantski nastavak, ključ za nadzemni i podzemni
hidrant, natikač za hidrant) - komplet
1
podvezica za cijev 2
prijelaznica 75/52 mm 2
razdjelnica trodjelna 1
oprema za gašenje čańe u dimnjaku (ključ, ogledalo, žica i strugač za dimnjak; lanac s kuglom; 2x lopatica i
mulda za čańu; zaštitne rukavice) - komplet 1
razvalni alat i oprema (10xželjezna kuka; namotaj žice za vezanje; škare za lim; čavli razni; 2xčekić; bat; 10xčep
za vodu i plin; dubač za beton; kliješta “švedska” i stolarska; ključ francuski; metar; 2xmulda za šutu; 2xodvijač; pila,
probijač, sjekač i strugalica za željezo; sjekira, dlijeto i strugalica za drvo; pila za rupe; 2xpoluga; poluga”S”;svrdlo
pužasto) - komplet
1
električarski alat i oprema (ispitivač napona, kliješta kombinirana izolirana, naočale zaštitne, odvijač, zaštitne
rukavice gumirane, izolir-traka) - komplet 1
alat (čaklja, lopata pobirača i riljača, pijuk obični, pijuk-sjekira, poluga velika, sjekira šumska, kosiri) - komplet 11
4.4.7. Minimalna tehnička oprema i sredstva u spremištima središnjih DVD
tablica 4-14
minimalna oprema u vatrogasnom spremištu središnjih društava na području Grada Kaštela
(čl.42. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i srestava vatrogasnih postrojbi NN 43/95) kom
cijev tlačna 52 mm i 75 mm 12
prijelaznica 75/52 4
mlaznica univerzalna f52 mm 2
mlaznica univerzalna f15 mm 1
razdjelnica trodjelna 1
ručni aparat za gašenje požara prahom “S-9” 2
ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom “CO2-5” 1
68/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
meńumješalica 1
potapajuća pumpa za vodu s elektromotorom 220 V i produžnim kabelom 1
potapajuća pumpa za vodu s elektromotorom 380 V i produžnim kabelom 1
punjač akumulatora prijenosne radio stanice i ručne svjetiljke 1
ručna akumulatorska svjetiljka u “S” izvedbi 2
plinska maska s obrazinom i kombiniranim filterom ili izolacijski aparat 26
podvezica za cijev 4
posuda s pjenilom 201 3
prijelaznica 110/75 mm 1
prijelaznica 75/ 52 mm 2
ručni aparat za gašenje požara vodom (naprtnjače za vodu 25 l) 4
ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (brentača) 2
metlanica 4
motorna pila 1
ljestva mornarska, prislanjača, kukača 1
nosila sklopiva 2
uže penjačko 2
univerzalni ureńaj za vuču i dizanje tereta 1
rukavice zaštitne gumirane i kožne - pari 5
čizme gumene niske i visoke - pari 5
alat (čaklja, lopata pobirača i riljača, pijuk obični, pijuk-sjekira, poluga velika, sjekira šumska, kosiri)-komplet 1
4.4.8. Mjere osiguranja spremišnog i garažnog prostora
Za predvińena sredstva i opremu osigurati spremišta i garažni prostor. Rješenje
nedostatka prostora predlaže se rješiti izgradnjom ili adaptacijom odgovarajućeg
prostora sukladno važećoj prostorno-planskoj dokuentaciji. Veličinu garaža potrebno je
uskladiti kod projektiranja sa stvarnim dimenzijama vozila.
Takońer je u sklopu rješavanja uvjetnog prostora za smještaj vozila i opreme
nužno osigurati i radni prostor i prostor za odmor za ljudstvo (operativni dežurni i
smjenu u dežurstvu).
4.4.9. Opremanje sredstvima veze
Za osiguranje funkcionalnih veza osigurati dovoljan broj stabilnih i prijenosnih
radio ureńaja za sva vatrogasna vozila. Pored toga nabaviti odgovarajući broj
automatskih pozivača (pagera), mobitela ili radio ureńaja za potrebe pravovremenog
uzbunjivanja pripadnika svih postrojbi. Operativnim provedbenim planovima na nivou
JVP i DVD –a i odlukama nadležnih organa lokalne samouprave utvrditi način
uzbunjivanja i mjesta javljanja eventualnih ostalih snaga s područja Grada koja nisu
obuhvaćene ovom procjenom, načine povezivanja, vrstu sredstva, minimalni broj i
zaduženje pojedinih vatrogasaca i drugo.
4.5. Mjere osiguranja vodoopskrbe
4.5.1. Hidranti
Preporučuje se izrada hidrantske mreže na prostorima gdje još ne postoji.
Postojeće hidrante koji ne udovoljavaju propisima i pravilima tehničke prakse vlasnik
odnosno korisnik je dužan temeljem Zakona o zaštiti od požara sanirati i dovesti u
uporabno stanje. Obilježiti sve hidrante propisanim oznakama. Izraditi grafički pregled
hidranata na terenu. Postojeću hidrantsku mrežu redovno održavati i ispitivati.
Izvedbom nove vodovodne mreže obavezno izvesti i potreban broj hidranata.
69/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
4.5.2. Tlakovi
U cjevovodu za vatrogasnu vodu osigurati tlak od najmanje 2,5 bara na
najnepovoljnijem mjestu. Za potrebe gašenja požara osigurati minimalne potrebne
količine vode od 15 l/s po požarištu (za naselja > 5001 do 10000 stanovnika).
Vlasnik odnosno korisnik sustava dužan je osigurati gornje uvjete.
4.5.3. Ostalo
Postojeće spremnike vode po naseljenim mjestima redovno čistiti, puniti vodom i
u slučaju nužde koristiti kao izvore za snabdijevanje vatrogasnom vodom.
Urediti crpilišta po mogućnosti i potrebi na za pristup prikladnim mjestima.
Osigurati dovoljno sredstava za eksploataciju i prijevoz vode od vodozahvata do mjesta
požara (crpke, autocisterne, traktorske cisterne i dr.).
4.6. Motrenje
Motrenje na području Grada vršiti po potrebi osloncem na službu moterenja
Šumarije Slunj.
4.7. Mjere za upotrebu zrakoplova i helikoptera
4.7.1. Izvińanje požara zrakoplovima i/ili helikopterima
U posebno osjetljivim vremenskim periodima provoditi zračno izvińanje teritorija
Grada i sukladno Planu gašenja požara otvorenog prostora zrakoplovima i
helikopterima. Kontinuirano i sustavno usklańivati djelatnosti sa drugim subjektima u
čijoj je nadležnosti uporaba letjelica za izvińanje i gašenje požara.
4.7.2. Gašenje požara zrakoplovima i/ili helikopterima
Kod većih požara kad je izvjesno, odnosno kada voditelj vatrogasne intervencije
procijeni da ne može snagama na kopnu lokalizirati i ugasiti požar izvijestiti će o tome
nadležnog zapovjednika (zapovjednika postrojbe, odnosno područnog zapovjednika
ukoliko intervenciju vodi zapovjednik postrojbe) sa prijedlogom za potraživanje pomoći
zrakoplovnih snaga.
Područni vatrogasni zapovjednik (odnosno zapovjednik postrojbe ukoliko nema
područnog vatrogasnog zapovjednika) potražuje pomoć od županijskog vatrogasnog
zapovjednika.
Županijski vatrogasni zapovjednik sukladno Planu intervencija kod velikih požara
otvorenog prostora na teritoriju RH (NN 25/01) potražuje pomoć zrakoplovima i
helikopterima preko Operativnog vatrogasnog središta Divulje, a odluku donosi Glavni
vatrogasni zapovjednik ili osoba koju on zato ovlasti.
70/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
5. SMJERNICE ZA JLS KOD DONOŠENJA PLANOVA UREđENJA
PROSTORA I ZA DRUGE PRAVNE OSOBE ZA PROVEDBU MJERA
ZAŠTITE OD POŽARA
5.1. Mjere zaštite objekata
5.1.1. Općenito
Sve nove i adaptaciju starih objekata projektirati prema zahtjevima za
vatrootpornost nosivih i pregradnih zidova i konstrukcija te opremiti eventualno
potrebnim instalacijama za dojavu i gašenje požara. U starim dijelovima naselja
preporuča se ne projektirati i izvoditi objekte u kojima se odvijaju djelatnosti koje koriste
zapaljive plinove i tekućine. Lokali i skladišta preporuča se da budu nisko požarno
opterećeni i to ograničiti na 500 MJ/m2 u prodajnom i skladišnom prostoru. Zapaljive i
opasne tvari skladištiti u okviru dozvoljenih normativa.
Prilikom adaptacije objekata smanjiti požarno opterećenje zamjenom gorivih
stropnih i krovnih konstrukcija negorivim ili ugradnjom vatrootpornih pregrada te
opremiti potrebnim instalacijama za dojavu i gašenje požara.
Zaštitu čeličnih, drvenih i ostalih vatroneotpornih nosivih elemenata konstrukcije
izvršiti premazima i zaštitnim oblogama. Premazima i oblogama se postiže veća
vatrootpornost koju treba dokazati atestima. Neotporni armirano betonski ili drugi
elementi mogu se zaštititi i ojačati na vatrootpornost zaštitnim žbukama ili oblogama.
Vatrootpornost pojedinih elemenata konstrukcije uskladiti sa standardom DIN
4102 ili rezultatima ocjenske metode.
Uspostaviti učinkovitu dimnjačarsku službu, koja će uoči sezone loženja provoditi
operativno-preventivne mjere na čišćenju i održavanju dimovodnih kanala.
Turističke objekte izvoditi u skladu s Pravilnikom o zaštiti od požara ugostiteljskih
objekata (NN 100/99).
Posebnu pažnju posvetiti evakuaciji. Evakuacijske putove i izlaze osvijetliti
svjetiljkama protupanične rasvjete. U svim radnim prostorima mora biti izvedena
sigurnosna rasvjeta sukladno čl. 16 i čl. 116a Pravilnika o zaštiti na radu za radne i
pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84, 42/05, 113/06). U grańevinama sa
elektroenergetskim postrojenjima i ureńajima mora biti izvedena sigurnosna rasvjeta
sukladno čl. 42 Pravilnika o temeljnim zahtijevima za zaštitu od požara
elektroenergetskih postrojenja i ureńaja (NN 146/05). U ugostiteljskim objektima mora
biti izvedena sigurnosna rasvjeta sukladno čl. 22 Pravilnika o zaštiti od požara
ugostiteljskih objekata (NN100/99). U skladištima mora biti izvedena sigurnosna
rasvjeta sukldno čl. 12 Pravilnika o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08). U svim
navedenim prostorima načelno se treba držati zahtijeva za sigurnosnu rasvjetu iz §7.8 i
§7.9 NFPA 101.
Osigurati u svim objektima količinu i vrstu sredstava i aparata za početno
gašenje požara prema propisima.
Djelatnike u pravnim osobama osposobiti za provońenje mjera zaštite od požara.
5.1.2. Mjere zaštite skladišta i industrijskih objekata
Razmještaj skladišta i razmještaj pojedinih gospodarskih objekata osigurati u
skladu s urbanističkim planovima vodeći računa o požarnim opasnostima u pogonima,
požarnom opterećenju, te o vatrootpornosti nosive konstrukcije objekata.
71/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Skladišta požarno odvojiti od ostalih prostora te osigurati dovoljan razmak meńu
objektima uz poštivanje posebnih mjera zaštite od požara sukladno propisima.
Stupanj otpornosti konstrukcijskih elemenata skladišta prema požaru mora biti
kako slijedi:
tablica 5-1
požarno
opterećenje
nisko srednje visoko
stupanj otpornosti 30 min 60 min 90 min
Evakuaciju ugroženog ljudstva svih gospodarskih objekata riješiti u skladu s
propisima, tako da najveća udaljenost od radnog mjesta do najbližeg izlaza na otvoreni
prostor ili drugu požarnu zonu bude najviše 40 m. Ukoliko se objekt (ili požarni sektor)
štiti stabilnim ureńajem za gašenje požara, ova udaljenost može biti 60 m.
Skladišta s požarnim opterećenjem višim od 1000 MJ/m2 ili površinom većom
300 m2 moraju imati najmanje dva izlaza za evakuaciju.
U skladištima i industrijskim objektima u kojima postoji opasnost od stvaranja
eksplozivnih smjesa moraju se poduzeti barem slijedeće mjere:
- električni ureńaji i oprema, rasvjetna tijela, manipulativna i transportna sredstva
konstrukcijski izvesti u protueksplozijskoj zaštiti,
- onemogućiti razbijanje rasvjetnih tijela pri radu mehanizacije odgovarajućim
pozicioniranjem,
- manipulativna i transportna sredstva pogonjena motorima s unutarnjim
izgaranjem opremiti hvatačem iskri na ispušnoj cijevi,
- podove izvesti od negorivog i neiskrećeg materijala koji provodi statički
elektricitet,
- vrata, poklopce i otvorive prozore ugraditi od negoriva i neiskrećeg materijala, a
metalne uzemljiti,
- osigurati prirodno provjetravanje, a gdje to nije dopušteno osigurati umjetno
provjetravanje; površinu otvora za prirodno ili umjetno provjetravanje izvesti da se ne
može dostići vrijednost 10% donje granice eksplozivnosti bilo koje prisutne zapaljive
komponente,
- na mjestima stvaranja eksplozivnih smjesa ugraditi i ureńaje za lokalni odsis,
- unutarnje površine na kojima se može sakupljati zapaljiva prašina moraju biti
glatke i bez teško pristupačnih mjesta,
Ako se skladišta tvari koje mogu stvoriti eksplozivne smjese sastoje od više
prostorija, izvesti zaseban eksplozijski odušnik za svaku od tih prostorija.
Izvesti prilaze za vatrogasna vozila do skladišta i to:
tablica 5-2
skladišta - minimalni broj prilaza
mala
(<1000 m2)
srednja i velika
(1000 m2 - 6000 m2)
visokoregalna, silosi i
skladišta > 6000 m2 *
s 1 strane s 2 strane s 3 strane
Skladišta moraju imati rasvjetu koja se automatski uključuje u trajanju od
najmanje 1 sata kod prekida napajanja.
72/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
5.2. Mjere zaštite šuma i otvorenih prostora
Grad Slunj dužan je brinuti o primjeni mjera prema Pravilniku o zaštiti šuma od
požara (NN 26/03), a meńu ostalim mora:
- o šumama i šumskom zemljištu koje je u vlasništvu fizičkih osoba sastaviti
popis šuma i pregledne zemljovide, sukladno Mjerilima za procjenu opasnosti od
šumskog požara;
- ustrojiti vlastitu službu unutarnjeg nadzora za zaštitu od požara ili tu zadaću
povjeriti za to specijaliziranoj pravnoj osobi, te motrilačko-dojavnu službu;
- ustrojiti i osposobiti interventne skupine šumskih radnika u svrhu izgradnje
protupožarnih prosjeka širine 4-15 m za zaustavljanje daljnjeg širenja požara ili tu
zadaću povjeriti za to specijaliziranoj pravnoj osobi;
- u šumama i šumskom zemljištu koje je u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba
planirati i tražiti provońenje preventivno-uzgojnih radova i drugih mjera;
- pripremiti program provońenja i provoditi promidžbu radi upoznavanja
pučanstva i turista, a posebno školske djece za što bolje preventivno djelovanje u
sprječavanju nastanka šumskih požara. Postavljati odgovarajuće znakove upozorenja.
Na poljoprivrednim površinama vlasnici odnosno korisnici dužni su:
- sprječavati zatravljivanje i obrastanje zemljišta višegodišnjim korovima i
raslinjem. Održavati meńe i živice, te poljske putove po mogućnosti za prolaz
vatrogasnih vozila;
- uklanjati suhe biljke ostatke nakon provedbe agrotehničkih mjera u trajnim
nasadima najkasnije do 1. lipnja tekuće godine;
- uklanjati suhe biljne ostatke nakon žetve najkasnije u roku od 15 dana;
- osigurati neophodnu opremu i sredstva za gašenje pri spaljivanju otpada kod
vlasnika privatnih šuma i poljoprivrednog zemljišta;
Od ostaloga inzistirati na slijedećim aktivnostima vlasnika i korisnika zemljišta:
- prije početka požarne sezone čistiti od vegetacije rubni pojas zapuštenih
poljoprivrednih površina koje graniče sa šumama, preoravanjem ili drukčije u širini od 5
m minimalno. Kod šuma I kategorije ugroženosti od požara pojas čistiti cijele godine;
- saditi biljke pirofobnih svojstava kod sanacije opožarenih površina uz biološku
zaštitu mješovitom sadnjom, te zamjenu četinjača autohtonim pionirskim listačama;
- redovito održavati prosjeke na trasama dalekovoda (čistiti od niskog raslinja u
širini od min. 25 m ispod 110 kV, 10 m ispod 35 KV, 5 m ispod 10 KV dalekovoda, te
sjeći stabla koja bi prilikom požara mogla pasti na žice dalekovoda);
- održavati pojaseve uz prometnice;
- uspostaviti suradnju s najbližim meteorološkim postajama radi svakodnevnog
mjerenja (u požarnoj sezoni) oborina, temperature i relativne vlage zraka u protekla 24
sata (od 12 sati prethodnog dana do 12 sati tekućeg dana) te izračunavanja stupnja
suhoće mrtve gorive sastojine i meteorološkog indeksa požarne opasnosti. U periodima
kad vlažnost zraka u šumskim predjelima padne ispod 25% ograničiti sve djelatnosti te
pojačati nadzor nad zadržavanjem i kretanjem u šumama. Ulogu meteorologa proširiti i
na mjerenje mikroklime požara i predvińanje promjena smjera i brzina vjetra tijekom
požara i na analizu utjecaja klimatskih uvjeta na pojavu šumskih požara.
73/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
5.3. Mjere zaštite na odlagalištu otpada
Radi čestih pojava požara na odlagalištima otpada preporučuje se sanirati “divlja”
odlagališta i urediti adekvatno odlagalište koje bi zadovoljilo osnovne uvjete.
Za planiranje, projektiranje, izgradnju i eksploataciju deponija s tehničkotehnološkog
aspekta potrebno je osigurati:
- potpunu sanitarno-epidemiološku sigurnost za djelatnike i stanovništvo okolnog
područja i zaštitu životnog prostora uopće;
- zaštitu od zagańenja zemljišta (tlo), voda (podzemnih, površinskih) i zraka;
- racionalno korištenje i uštedu zemljišta povećanjem zapremine deponije
(povećanjem stupnja sabijanja otpadaka specijalnim strojevima);
- primjenu strojeva i opreme u cilju potpunog mehaniziranja svih operacija
dispozicije otpadaka;
- minimizirati mogućnost nastanka i širenja te prijenosa požara (ili eksplozije);
Posljednji uvjet traži provedbu slijedećih mjera:
- osigurati dežurstvo, osobito van radnog vremena i u neradne dane;
- ograditi i urediti zaštitni pojas bez gorive tvari u odnosu na okolne površine;
- opremiti hidrantskom mrežom (ako nije moguće onda spremnicima s vodom na
kritičnim mjestima) te vatrogasnom opremom i sredstvima za početno gašenje
(vatrogasni aparati i drugo);
- odvojiti prostore za: mehanizaciju (bager, buldožer, kompaktor), odlaganje
otpada, te istovar, spaljivanje i odlaganje spaljivog otpada;
- čvrste otpatke odlagati površinski ili u rovovima. Kod površinskog odlaganja
otpatke razastirati u slojevima debljine 0,2 - 0,3 m i zbijati ih kompaktorom. Da bi se
spriječilo stvaranje pukotina i šupljina, srednja gustoća otpadaka, nakon sabijanja u
slojevima, treba biti najmanje 0,85 t/m3. Ova debljina slojeva omogućava prirodno
slijeganje bez napuklina, te pravodobno izlaženje nastalih plinova. Operaciju ponavljati
dok se ne postigne visina radnog sloja oko 2,5 m;
- kod deponiranja otpada u više razina (terasasto) svaka terasa može se završiti
vlastitom branom visine 4 - 5 m;
- nakon odlaganja, ravnanja i zbijanja otpadaka neophodno je svaki sloj prekriti
slojem inertnog materijala. Osnovna mu je namjena da spriječi pojavu požara. Debljina
sloja inertnog materijala može biti 15 - 30 cm. Debljina završnog sloja prekrivanja iznosi
najmanje 0,70 m;
- temeljem izvršene procjene minimizirati mogućnost eksplozije plinova
projektiranjem i izvedbom sustava za otplinjavanje (ako se zahtijeva);
- saniranju požara pristupiti tako da se u neposrednoj blizini požarom
zahvaćenog dijela odlagališta strojevima razgrne otpadni materijal, a bliža okolica stalno
polijeva vodom i nasipava inertnim materijalom.
74/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
5.4. Mjere zaštite u prijenosu i distribuciji energenata
5.4.1. Elektroenergenti
Održavati trase dalekovoda zamjenom dotrajalih nosača, odvodnika prenapona,
izolatora i vodiča te zamjenom neefikasnih zaštita vodova. Voditi računa i o zategnutosti
vodova u pojedinim rasponima.
Redovito održavati prosjeke na trasama dalekovoda (čistiti od niskog raslinja u
širini od 10 m ispod 35 KV, 5 m ispod 10 KV dalekovoda, te sjeći stabla koja bi prilikom
požara mogla pasti na žice dalekovoda).
Prilikom rekonstrukcija preporučiti zamjenu dalekovodne mreže (nadzemna)
prema mogućnostima kabelskom (podzemna).
Provjeravati funkcionalnost i ispravnost svih upravljačkih i signalnih strujnih
krugova i opreme, zamjenjivati neispravnu, oštećenu ili dotrajalu opremu.
Kod rekonstrukcije starih ili izgradnje novih elektroenergetskih postrojenja koristiti
sklopna postrojenja u metalom kućištu s odgovarajućim provodnim izolatorima
opskrbljenim lukobranima, odnosno izoliranim sabirnicama, te negorive i samogasive
materijale, vršiti pregrańivanje kabelskih kanala na prijelazima izmeńu pojedinih
požarnih sektora odgovarajućim vatrootpornim materijalima i izbjegavati postavljanje
transformatorskih stanica u objekte druge namjene.
U sklopu izvońenja, korištenja i održavanja elektroinstalacije 0,4 kV radove na
rekonstrukciji, adaptaciji postojeće i izvedbi nove elektroinstalacije povjeriti kvalificiranim
i ovlaštenim stručnjacima. Vršiti redovne preglede, kontrole i propisana ispitivanja
električne instalacije te zamjenu dotrajalih i neispravnih dijelova. Kalibarskim
prstenovima spriječiti friziranje rastalnih osigurača za veće nazivne struje od propisanih.
Koristiti samo tehnički ispravna električna trošila i svjetiljke te električna trošila
koja isijavaju znatniju količinu topline udaljiti od zapaljivih tvari i koristiti samo u vremenu
kad je moguć njihov nadzor i kontrola.
5.4.2. Transport i distribucija plina
Plinovodi i objekti na plinovodu potrebno je izvoditi prema odgovarajućim
propisima i standardima a iz kojih se za potrebe ovog dokumenta može izdvojiti ove
smjernice:
- najmanja udaljenost stambenog objekta od osi magistralnog plinovoda mora biti
30 m, osim ako se već provodi urbanistički plan na području trase, a tada je za:
Tablica 5-3
promjer plinovoda (mm) <125 125-300 300-500 >500
min. udaljenost (m) 10 15 20 30
- udaljenost od bilo kojeg objekta do mjerno regulacijskog postrojenja mora biti
minimalno 30 m, osim ako je postrojenje u zidanom objektu, a tada je za:
Tablica 5-4
kapacitet postrojenja (m3/h) <30 000 >30 000
min. udaljenost (m) 15 25
- udaljenost osi plinovoda od ostalih objekata:
Tablica 5-5
vrsta objekta min. udaljenost (m)
druge podzemne instalacije i melioracijski objekti 0,5
temelji grańevina ako se ne ugrožava stabilnost 1
regionalni i lokalni putovi 5
industrijski kolosjeci 15
75/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
magistralni putovi i nasipi reguliranih vodotokova i
kanala
10
auto putovi i željezničke pruge 20
nadzemni dijelovi cjevovoda do bilo kojih putova 30
Za distributivni dio plinske mreže dobro je držati se ovih smjernica:
- plinovode ne polagati u zajedničke rovove sa uzemljivačem, elektrovodovima,
parovodima, cjevovodima za transport agresivnih tvari i slično, u otvore podruma,
liftova, ventilacije i u dimovode; plinsku instalaciju uzemljiti,
- pri prodoru plinovoda u objekte s plinskim trošilima, na vanjskoj strani fasade
ugraditi ventil za zatvaranje; ispred trošila ugraditi ventil za zatvaranje,
- kod svih potrošača vršiti zapisnički redovne preglede, kontrole i propisana
ispitivanja instalacije i trošila od za to ovlaštene osobe,
- plinske instalacije koje se nalaze u grańevinama u kojima se plin upotrebljava u
tehnološkom procesu ili za zagrijavanje radnih prostora moraju se ispitati u roku koji nije
duži od 5 god., dok ispitivanje plinske instalacije u stambenim prostorima se mora
obaviti kod umjeravanja brojila u roku koji nije duži od 10 god.,
- radove na rekonstrukciji, adaptaciji postojeće i izvedbi nove plinoinstalacije
povjeriti kvalificiranim i ovlaštenim stručnjacima,
- koristiti samo tehnički ispravna plinska trošila, te trošila koja isijavaju znatniju
količinu topline udaljiti od zapaljivih tvari i koristiti samo u vremenu kad je moguć njihov
nadzor i kontrola.
5.5. Mjere osiguranja vatrogasnih pristupa
Prometnice i javne površine održavati prohodnima radi nesmetanog pristupa i
osiguranja površine za rad vatrogasnih vozila i tehnike.
Težiti izvedbi vatrogasnih pristupa slijedećih karakteristika:
- ravni, stalno prohodni, s izlazom na kraju, za jednosmjerno kretanje širine
najmanje 3 m
- ravni, stalno prohodni, slijepi a duži od 100 m (bez izlaza na kraju), širine
najmanje 3 m, s okretištem na kraju za sigurno okretanje vatrogasnih vozila,
- vodoravnih radijusa zaokretanja vatrogasnih vozila prema slijedećoj tablici:
tablica 5-6
vatrogasni prilazi za objekte visine do 22 m vatrogasni prilazi za objekte visine iznad 22 m
širina
(m)
unutarnji radius
(m)
vanjski radius
(m)
širina
(m)
unutarnji radius
(m)
vanjski radius
(m)
7,00 5,00 12,00
6,30 7,00 13,50
6,00 5,00 11,00 6,00 8,50 14,50
5,50 7,50 14,00 5,50 9,50 15,00
5,00 10,00 15,00 5,00 12,00 17,00
4,50 12,00 16,50 4,50 15,50 20,00
4,00 16,50 20,50 4,00 20,50 24,50
3,50 21,50 25,00 3,50 27,00 30,50
3,00 37,00 40,00 3,00 45,00 48,00
Uspon ili pad vatrogasnog prilaza ne smije prelaziti 12% nagiba, a površina za
operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s dopuštenim maksimalnim
nagibom od 10 % u bilo kojem smjeru površine.
76/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
Površina za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid
grańevine mora biti širine min. 5,5 m (odnosno 7 m za grańevine više od 40 m), dužine
min. 11,0 m, te udaljenosti od zida najviše 1 m.
Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila od podnožja grańevine tj.
od vanjskih zidova grańevina smije iznositi max. 12 m (odnosno 6 m za grańevine više
od 16 m).
5.6. Mjere zaštite kod prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu
Temeljem Odluke o odreńivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz
opasnih tvari javnim cestama (NN 114/12) na području Grada Slunja dopušten je
prijevoz opasnih cestom D1 Karlovac - Grabovac (D217) i cestom D217 Grabovac (D1)
– GP Ličko Petrovo Selo (R. BiH).
Prijevoz opasnih tvari ostalim cestama je dozvoljen u slučajevima opskrbe
gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i stanovništva.
Svako vozilo kojim se prevoze opasne tvari mora imati opremu za zaštitu od tih
tvari, a sukladno Europskom sporazumu o meńunarodnom cestovnom prijevozu
opasnih tvari (ADR) (NN 12/91).
Organiziranu intervenciju u slučaju akcidenta provoditi uz unutarnje i vanjsko
blokiranje mjesta nesreće. Sve osobe koje rade u zoni 1 (opasna zona) moraju koristiti
osobna zaštitna sredstva odabrana prema stvarnoj opasnosti, a u zoni 2 (zona
pripremnog prostora) izvoditi pripremne radnje za intervenciju te samu intervenciju.
U svim slučajevima i bez prethodne procjene o mogućnostima savladavanja
opasnosti, obavezno pozvati policiju.
5.7. Postupanje u odnosu na predvidive dogańaje i djelatnosti na otvorenom
prostoru
Tablica 5-7
dogańaj način postupanja zadaci zapovjednika postrojbe
spaljivanje
korova*
-normativno propisati uvjete za spaljivanje
-provoditi kontrolirano spaljivanje uz prisutstvo
vatrogasaca kad god je to moguće
-provoditi organizirano spaljivanje u odreńene
dane i na odreńenom mjestu uz osiguranje
sigurnih uvjeta za provedbu ove radnje
-procjenjuje moguće opasnosti kod izvońenja
spaljivanja
- osigurava dovoljnu količinu sredstava za
gašenje i dovoljan broj vatrogasaca
-nakon spaljivanja osigurava zgarište i kontrolira
da se požar ne ponovi
-organizira dežurstvo na opožarenoj površini
-izvješćuje nadreńenog zapovjednika o izvršenom
zadatku
šumski požari
-utvrditi stanje ugroženosti od požara šuma i
otvorenog prostora u državnom i privatnom
vlasništvu
-kordinirati poslove na izradi operativnih planova
gašenja požara sa Upravama šuma odnosno
šumarijama
-koordinirati provedbu operativnih planova
gašenja
-koordinacija rada sa svim subjektima uključenim
u provedbi planova zaštite i gašenja požara
-rukovońenje akcijama gašenja požara
-zahtijevi za pomoć u tijeku gašenja požara
-izvješćivanje nadreńenog zapovjednika o
poduzetim mjerama i rezultatima gašenja požara
turistička
sezona
-procjeniti obim pojačanog prometa na području
Grada
-procjeniti obim povećanog prevoza opasnih tvari
-procjeniti moguće povećanje broja tehničkih
intervencija u prometu
-utvrńivanje potrebe i izrada plana dežurstva
postrojbe od 01.6. do 30.09.
-priprema i održavanje ispravnost opreme i
sredstava za tehničke intervencije
*ovaj načelni primjer postupaka odnosi se na organizirano spaljivanje biljnog otpada u kojem učestvuje vatrogasna postrojba. Kod
pojedinačnog spaljivanja na privatnim parcelama organizator i izvršitelj spaljivanja dužan je ishodovati dozvolu nadležne vatrogasne
postrojbe te isto izvesti sukladno naputku ovlaštene osobe vatrogasne postrojbe
77/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
5.8. Normativni akti koje donose predstavničko tijelo Grada
tablica 5-8
Red.
broj
Pravni akt (odluka, plan) Zakonski temelj za donošenje
pravnog akta
1. Odluka o osnivanju javne vatrogasne postrojbe i/ili postrojbe
dobrovoljnog vatrogasnog društva Zakon o vatrogastvu (čl. 8.)
2.
Sastaviti popis šuma po stupnjevima opasnosti od šumskog
požara, sukladno Mjerilima za procjenu opasnosti od šumskog
požara
Pravilnik o zaštiti šuma od požara
(čl.3)
3.
Odluka o mjerama za sprječavanje nastajanja požara na
otvorenom prostoru kojom su obuhvaćene pravne i fizičke osobe
kao mogući uzročnici nastanka požara i način postupanja u
slučaju potrebe za spaljivanjem otpada i drugih materijala, te
kaznene odredbe (donosi županija, a primjenjuje Grad)
Zakon o zaštiti od požara (čl.43)
4. Odluka o organizaciji i načinu obavljanja dimnjačarske službe Zakon o zaštiti od požara (čl. 38)
5.
Plan operativnih mjera usklańen od svih subjekata vezanih za
zaštitu šumskih i poljoprivrednih površina (za svaku tekuću
godinu)
Program aktivnosti u provedbi
posebnih mjera zaštite od požara od
interesa za Republiku Hrvatsku
6. Odluka o mjerama za ureńivanje i održavanje poljoprivrednih
rudina
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (čl.
11. i 13.)
7.
Plan motrenja, čuvanja i ophodnje površina otvorenog prostora i
grańevina za koje prijeti povećana opasnost od nastajanja i širenja
požara, uključujući plan i zabranu nekontroliranog i neovlaštenog
pristupa i boravka na tim površinama ili grańevinama u vrijeme
velike opasnosti za nastajanje i širenje požara (za svaku tekuću
godinu)
Program aktivnosti u provedbi
posebnih mjera zaštite od požara od
interesa za Republiku Hrvatsku,
Pravilnik o zaštiti šuma od požara
(čl.4)
8.
Odluka o ustrojavanju i opremanju motriteljsko-dojavne službe i
izvińačko-preventivne ophodnje za vrijeme pojačane opasnosti od
požara (za svaku tekuću godinu)
Program aktivnosti u provedbi
posebnih mjera zaštite od požara od
interesa za Republiku Hrvatsku
Pravilnik o zaštiti šuma od požara
(čl.7)
9.
Odluka o utvrńivanju uvjeta, ustroja i načina korištenja teške
grańevinske mehanizacije za eventualnu žurnu izradu prosjeka
(za svaku tekuću godinu)
Program aktivnosti u provedbi
posebnih mjera zaštite od požara od
interesa za Republiku Hrvatsku
10. Odluka o visini naknade za dobrovoljne vatrogasce koji sudjeluju u
vatrogasnoj intervenciji Zakon o vatrogastvu (čl.38.)
Predlaže se da Grad donese predmetne pravne akte sukladno zahtjevu važećih
zakona i pravilnika te da iste redovno ažurira tijekom godine.
78/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
6. ZAKLJUČAK
Zakonom o vatrogastvu (pročišćeni tekst) (NN139/04) i njegovim izmjenama i
dopunama (NN 174/04, 38/09, 80/10) stvoreni su uvjeti za primjenu novih spoznaja o
veličini, vrsti i namjeni postrojbi te njihovim zonama djelovanja i odgovornosti (15
minuta). Temeljni zaključci Procjene su:
· Dostignuti nivo protupožarne zaštite na području Grada djelomično zadovoljava
aktualne potrebe za rješavanje ukupne problematike zaštite od požara, uz uvjet
permanentne dogradnje sustava.
· Infrastruktura ne osigurava u potpunosti potrebne uvjete vatrozaštite,
cjelokupno područje nije dostatno pokriveno vodovodnom i hidrantskom mrežom
(dijelom tehnički dotrajala i neispravna, tehničko-prometni nedostaci postojećih
prometnica, djelom teže pristupačan teren, nedovoljna izgrańenost šumskih putova i
prosjeka i dr)
· Teritorij Grada je 1 požarno područje sa 2 požare zone.
· Vatrogasni ustroj koji se predlaže u procjeni namijenjen je za intervenciju
na površinama i objektima Grada Slunja.
Sve djelatnosti u vezi utvrńenog stanja i provedbe mjera opisanih i navedenih u
točki 3.i 4. ubrzati i uskladiti sa Zakonom i podzakonskim propisima, prvenstveno:
- ustrojiti i popuniti ljudstvom i potrebnom opremom i vozilima JVP i DVD-a
sukladno izabranoj varijanti ustroja prema prijedlogu mjera a) ili b),
- vatrogasce u potpunosti opremati i uvježbavati kako bi se uspješno aktivirali u
slučaju požara,
- u toku rješavanja vodoopskrbe (rekonstrukcije i poboljšanja stanja) na području
Grada obavezno planirati i izvesti i odgovarajuću hidrantsku mrežu, a postojeću
hidrantsku mrežu koja ne odgovara tehničkim propisima dovesti u tehnički ispravno
stanje (cjevovod, tlak i protok vode moraju zadovoljiti tehničke propise i stvarne
proračunske potrebe za vatrogasnom vodom),
Takońer predlaže se provoditi preporučene mjere navedene u točki 5. procjene.
79/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
7. POPIS PROPISA KORIŠTENIH U IZRADI PROCJENE UGROŽENOSTI
OD POŽARA
7.1. Zakoni
- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10),
- Zakon o vatrogastvu (pročišćeni tekst) (NN139/04),
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vatrogastvu (NN 174/04, 38/09, 80/10),
- Zakon o prostornom ureńenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 50/12),
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07),
- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10),
- Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07),
- Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10),
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 21/10),
- Zakon o poljoprivredi (NN 149/09, 63/11, 120/12),
- Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08),
- Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97),
- Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08, 87/09),
- Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, 67/08, 144/10, 109/07).
7.2. Pravilnici
- Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94,
110/05, 28/10),
- Pravilnik o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici
vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije (NN 31/11),
- Pravilnik o plana zaštite od požara (NN 51/12),
- Pravilnik o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova (NN 61/94),
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03),
- Pravilnik o razvrstavanju grańevina, grańevinskih djelova i prostora u kategorije
ugroženosti od požara (NN 35/94, 62/94, 32/97),
- Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08),
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (SL 7/84)
primjenjuje se temeljem Zakona o normizaciji (NN 55/96),
- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06),
- Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i ureńenju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86),
- Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriji RH (NN 61/94).
- Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/95).
- Pravilnik o minimumu opreme i sredstava za rad odreńenih vatrogasnih
postrojbidobrovoljnih vtrogasnih društava (NN 91/02),
- Pravilnik o ureńenju šuma (NN 111/06),
- Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 26/03),
- Pravilnik o uvjetima za postupanje sa otpadom, (NN 123/97),
- Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11),
- Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99),
- Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07),
80/80
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - GRAD SLUNJ, 140113
- Pravilnik o temeljnim zahtijevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i
ureńaja (NN146/05),
- Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98, 116/07,
141/08),
- Pravilnik o najmanjim zahtijevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom
nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureńaja u prostorima ugroženim eksplozivnom
atmosferom (NN 39/06, 106/07),
- Pravilnik o mjerama zaštite od požara pri izvońenju radova zavarivanja, rezanja,
lemljenja i srodnih tehnika rada 44/88), primjenjuje se temeljem Zakona o zaštiti na radu (NN
58/93),
- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN br. 100/99),
- Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99),
- Pravilnik o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prijevozu (NN 53/06),
7.3. Tehnički propisi
- Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 5/10),
- Tehnički propis za dimnjake u grańevinama (NN 3/07),
- Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na grańevinama (NN 87/08,
33/10).
7.4. Stručna literatura
- Ureńaji, oprema i sredstva za gašenje požara, Šmejkal, Zagreb, 1991. god.,
- Tehnički priručnik za zaštitu od požara, M. Carević i dr., Zagreb 1997. god.,
- Osnove zaštite šuma od požara,grupa autora, Zagreb1987. god.,
- Zaštita šuma od požara, M. Vasić, 1984,
-Vatrozaštitni vodič pri požaru raslinja,M. Miloslavić i T. Dimitrov, HVZ, Zagreb, srpanj
2007. god.
- NFPA Fire Protection Handbook, Eighteenth Edition, 1997,
- Vatrogasna vozila, Šmejkal, Zagreb, 2002.god.,
7.5. Tehnička i druga dokumentacija
- Prostorni plan ureńenja Grada Slunja, 2006.god, i izmjene i dopune 2012. god.
- Nacrt procjene ugroženosti stanovništva, naterijalnih i kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za Grad Slunj, 2012. god.
- Potvrda o razminiranosti područja MSP-a grada Slunja, Hrvatski centar za
razminiranje, prosinac 2012.
Drugi pozitivni zakonski i podzakonski propisi, te odluke i drugi propisi donešeni po
tijelima lokalne uprave i samouprave.